Nova Istra

108 ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Ana GALANT Posljednja serija časopisa, naslovljena kraticom Ibor , koja izlazi u drugoj polovini 1970-ih, najsubverzivnija je serija u nizu i zasigurno bi i danas podignula prašinu. Podnaslovljen kao časopis mladih Istre za književnost, kulturu i društvena pitanja – Ibor se gotovo u potpunosti oslobađa priloga o omladini, a ujedno otvara prostor popularnoj kulturi, prilozima o filmu, stripu i ( rock ) glazbi. Posebnost serije jesu eseji i polemike o globalnim i lokalnim društvenim pitanjima, koji se bave škakljivim te- mama, a napisani su veoma oštrim i kritičkim tonom. Književni tekstovi objavljeni u Iboru uspjeli su modernistički i postmodernistički ostvaraji. I poezija i proza često su izrazito stilizirane, ludičke i hermetične te zah­ tijevaju učena čitatelja. Poezija pisana na čakavskome narječju mjestimice kreće u tom smjeru, ali se ipak zadržava u diskursu tradicionalno namijenjenome dijalek- talnoj poeziji. Premda su svi brojevi Ibora bili na oku vlasti, posebnu je pozornost na sebe svr- nuo br. 4-5/1979.; fotografijama, objavljenim prijevodima bitnikâ, temom broja (to- talne institucije), kritičkim osvrtom na lokalnu temu propadanja kazališne zgrade i financiranja njezina popravka te drugim nepodobnim tekstovima. O slučaju Ibor jav- nost je redovito mogla čitati na stranicama novinâ. Iz polemika se, vrlo promišljeno s pozicije tadašnjih vlasti, izrodila „tek“ 198 * formalna privatna tužba protiv šestori- ce članova uredništva, koja je rezultirala uvjetnom zatvorskom kaznom od mjesec i petnaest dana s jednogodišnjim rokom kušnje. Politika je na taj način „oprala svoje ruke“. 199 * SIZ-ovi za kulturu već su nešto ranije odbili daljnje financiranje časopisa te tako stali na kraj 25-godišnjoj tradiciji Istarskoga borca . U četvrt stoljeća djelovanja u Klubu i listu izmijenilo se mnogo imena, uredničkih postava, a time i uredničkih vizija o smjeru u kojemu bi časopis trebao nastaviti izla- ziti, a Klub djelovati. Književnim ostvarajima, kao i porukama uredništva mladim stvarateljima, saznaje se puno o dinamici odnosa ideologije i estetike. Na primjeru Istarskoga borca vidljivo je to kako se praksa socijalističkoga realizma zadržala dosta dugo nakon službenoga raskida s njom. Najjači je utjecaj vidljiv u prvoj i drugoj seriji, ali ni posljednje dvije nisu se oslobodile njegovih utjecaja. Najplodnije je tlo socrea- lizam pronašao u žanru lirske pjesme, iako je upravo taj žanr u posljednjoj seriji po- nudio jak otpor (izuzmemo li esejistiku) takvome viđenju književnosti. Dominantna ideologija oslanjala se na književni diskurs u promicanju svojih ideala, a on je, pone- kad pristajući na pred njega postavljene zahtjeve, ipak pronašao put k autonomiji. 198 * Op. ur. 199 * Op. ur.