Nova Istra

107 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU skom jeziku“ 197 . Premda nije bio književni časopis, već omladinski, književnost je zauzimala najvažnije mjesto, odmah poslije priloga posvećenih životu i radu jugo- slavenske omladine. Književni su pokušaji mladih autora još uvijek, i izrazom i u sa- držajem, uvelike bili pod utjecajem socrealizma te ih karakteriziraju neoriginalne i tipizirane teme te revolucionarni i kolektivni naboj. Unatoč odobrenim i propisanim temama, u časopisu su isti događaji u istome broju često popraćeni u nekoliko navrata, primjerice, u fiktivnim i nefiktivnim prilozima ili u raznim književnim žanrovima, što je pridonijelo pluralizmu mladih glasova te ojačalo prilike da se tako „ispeče zanat“. Serija je objavljivala i radove na dijalektu, što će nastaviti raditi i svaka serija na- kon nje. To je, uz napore usmjerene k prikupljanju folklorne građe, potpomoglo re- habilitaciji domaće riječi na istarskome području. Može se zaključiti da je prva serija Istarskoga borca sudjelovala u općoj kulturnoj politici (omasovljenje kulture) te da je odigrala važnu ulogu u zadovoljavanju kulturnih potreba naroda u poslijeratno- me životu. U razdoblju od 1962. do 1964. izlazi Glas mladih . Pod vodstvom glavnoga ured- nika I. Rudana, časopis ozbiljnije pristupa izvještavanju o omladinskome svijetu. Premda je zbog toga književnosti dodijeljena sporednija uloga, na stranicama ove serije tiskani su solidni pokušaji, kako književnosti na liniji , tako i književnosti au- tonomnije provenijencije. Posljednje dvije serije časopisa u ruke preuzimaju studenti pulske Pedagoške aka- demije, na kojoj profesorica Ivezić predaje od 1960-ih godina. Godine 1969., ponovno pod originalnim imenom, s izlaženjem započinje nova serija Istarskoga borca . Najknjiževnija od svih, nova serija, svojim sadržajem odraža- va društvene promjene u svijetu, do kojih je došlo tih godina. Dotok novih ideja i motiva posebno je vidljiv u poetskim ostvarajima. Liberalizaciju i demokratizaciju časopis signalizira i objavljivanjem poezije pjesnika bilingvista (na talijanskome i hr- vatskome jeziku). Poseban je prostor posvećen ondašnjemu značajnom prometnom projektu, iz- gradnji tunela kroz Učku, te je pisana riječ, literarna i neliterarna, upotrijebljena kao alat okupljanja i akumuliranja sredstava i ljudi za ostvarenje toga projekta. No, kao i u prijašnjim serijama, usporedo s tim primjerom agitacijske književnosti, javljaju se autonomni (ovoga puta ozbiljni i modernistički) poetski i prozni tekstovi. U časopisu nema konkretnih spominjanja tada aktualnih događaja vezanih za Hrvatsko proljeće, što se može objasniti njegovim slabijim odjecima u Istri, nedovolj- nom razvijenošću Pule kao studentskoga grada, ali i opreznošću profesorice Ivezić. 197 Petrinić, 2006.: 297.