Nova Istra

109 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Unatoč svim društveno-političkim promjenama i različitim stupnjevima slobo- de i/ili utilitarnosti književnosti, glavna je misija, kako časopisa tako i Kluba, ostala vjerna početnom entuzijazmu profesorice Filipić-Ivezić i njezinih učenika. Premda je posljednja serija (autodestruktivno) najsubverzivnija, teško da bi postigla tu razi- nu bez temelja koje su postavile ranije serije i suptilna, nenametljiva, pronicljiva sub- verzivnost lika i djela profesorice Filipić-Ivezić. Djelovanje Ljubice Filipić-Ivezić potvrđuje Brešićevu tezu o uredniku kao glav- noj karici u stvaranju časopisa; Klubom koji je osnovala pružila je mladima prostor, uvjete i poticaj za stvaranje književnih i novinarskih tekstova, a pedagozima današ- njice model za rad s mladima. Tijekom godina rada Istarski borac susretao se s financijskim poteškoćama, nedo- statkom prikladnoga prostora za rad, opomenama, autocenzurom i zabranama, do- kazujući Bourdieovu teoriju 200 o tome kako je intelektualno polje zaista polje borbe, jednako kao što je to i političko polje. Iz godine u godinu Istarski borac prikupljao je simbolički kapital, prikupivši ga toliko da je zabrinuo predstavnike dominantne ideologije. Simboličkim (i ne samo takvim) isključivanjem obustavili su daljnji rad časopisa i Kluba. 6. Sažetak U Puli je u razdoblju od 1953. do 1979. godine (s prekidima) izlazio Istarski borac , započevši kao glasilo literarne sekcije pulske gimnazije pod mentorstvom profeso- rice Ljubice Ivezić. Tijekom 20-ak godina izlaženja mijenjao je nazive ( Istarski bo- rac , Glas mladih , Ibor ), podnaslove, izdavače, format te se na njegovim stranicama izmijenio velik broj autora, urednika i fotografa. Riječ je o 70-ak svezaka opsežnom i nedovoljno istraženom korpusu, značajnom izvoru informacija o društvenim prilikama u Istri u drugoj polovini 20. stoljeća. Cilj je ovoga rada skrenuti pozornost na tu značajnu pojavu, pružiti pregled svih faza po- stojanja časopisa, ukazati na teme kojima se bavio, ciljeve koje je pred sebe postavio, a posebice osvrnuti se na razloge njegove zabrane. U radu se donose obrisi intelektualnog, odnosno književnoga polja i funkcionira- nje književne riječi unutar njih na temelju problemskoga fokusa odnosa ideološkog i estetskog u svim serijama časopisa. 200 Bourdieu, 2006.: 12.