Nova Istra

125 Magdalena DYRAS ŽIVOT I DJELO VESNE PARUN neoromantičan postupak pokazivanja snažnih intimnih doživljaja. 12 Prijelom u stvaralaštvu pjesnikinje označuje zbirka Crna maslina (1955.), u ko- joj je dominantna biološka apoteoza ljubavi, misticizam tijela i ekstaza. Središnje su teme ljubav i priroda. 13 Pjesništvo Vesne Parun ima svevremenski, univerzalan značaj; nema dodira sa stvarnošću jer čak ni metafora nije skovana „metalom sadašnjosti“. To je kronika osjećaja koje je teško nazvati i obuhvatiti, a važni su za razumijevanje vlastita mjesta u svijetu; to je – kako piše sama autorica – veliki roman o životu. 14 Kornhauser također primjećuje da se Vesna Parun koristi izražajnim sredstvi- ma koja su se već izgubila u najnovijoj hrvatskoj lirici (lirika neposrednog iskaza, emotivnost, izbjegavanje konkretnosti). Stvarnost označava samo svijet prirode; nema označitelja vremena, a lirski subjekt postoji u bezvremenu u kojemu traje skriveni dijalog. „Pjesma Vesne Parun teži oblikovanju jedne opće slike, dodatno statične, u kojoj se metafora udaljava od deskriptivnosti prema kreativnosti“ 15 . U članku „Ključne riječi u pjesništvu Vesne Parun“ („Słowa-klucze w poezji Vesne Parun“), objavljenom 1976. u časopisu Pamietnik Słowiański , istraživač pokazuje i komentira procese metaforičkoga građenja priče, pružajući analizu stvaranja lir- skoga krajolika. Ključne figure, koje je izdvojio kao rezultat svojega čitanja, bile su: more, ptica, tišina, noć. Julian Kornhauser ujedno je i autor popularnoga pregleda Suvremeno jugoslaven- sko pjesništvo (1980.). U poglavlju „Socrealističko pjesništvo lopate i kilofa 1946- 1950“ pokazuje kako Vesnino stvaralaštvo izbjegava stereotipe te komentira kriti- ke Marina Franičevića, koje su pratile prvu zbirku. Opet naglašava značenje zbirke Crna maslina , „u kojoj se pojavio temeljni za pjesništvo Vesne Parun trokut dječak – djevojka – priroda u kojemu erotska situacija, koja asocira na biblijske likove Adama i Eve, simbolizira stvaranje novoga poretka“ 16 . III. Valja naglasiti da je poseban odnos povezao Vesnu Parun s poljskom pjesnikinjom Łucjom Danielewskom, prevoditeljicom hrvatske književnosti. Upoznale su se u Beogradu, o čemu svjedoče uspomene Danielewske: „Došla sam na skup pisaca, samo na jedan dan – sjećam se njezine zelene haljine 12 Isto , str. 94. 13 Isto . 14 J. Kornhauser, n. dj., str. 96. Autor je u bilješci dodao kako je pjesničino mišljenje naveo prema pismu (27. XII. 1969.) koje mu je osobno poslala. 15 Isto , n. dj., str. 99. 16 J. Kornhauser, Współczesna poezja jugosłowiańska , Kraków, 1980.