Nova Istra

114 ŽIVOT I DJELO VESNE PARUN Dubravka CRNOJEVIĆ-CARIĆ bežom te na „ženinu“ okrenutost kontaktu ili stapanju s Drugim, želju za osjećajem i življenjem života koji isključuje pozicije moći i okreće se prirodi i senzualnosti. 6. Simbolika odnosa Višnje i Brijega svjedoči o prethodno navedenom. Naime, pjesma, lajtmotiv Marije i mornara glasi ovako: „Rasla višnja Ispred brijega. Pod brijegom se Osušila...“ Sve bi navedeno bilo jednostavno protumačiti da Vesna Parun u svakoj od nave- denih (o)pozicija ne vidi i njezinu suprotnost. O tome ću detaljnije nešto kasnije, a sad ću stati na sljedećem začudnom mo- mentu: Vesna Parun, pjesnikinja, poeziju suprotstavlja životu. Ni to ne bi bilo ništa ne- obično. Međutim, njezino je tumačenje u najmanju ruku atipično: za nju je poezija, lirika – udaljavanje od emocije, kavez , prisila, borba za pozicijom moći i situiranosti u„muškom svijetu“, dok ona žudi za tišinom i životom, koji je sloboda, anarhija, bijeg od mreže riječi u kojima se trajno zapleće i samu sebe zarobljava. 7. Na koncu ovoga kratkog uvodnoga pregleda osobito bih istaknula kako Paru- nova uspostavlja i održava distinkciju Čovjek (a ne Muškarac) – Žena , kao da slijedi različite mizogine teoretičare (Otta Weiningera, primjerice). Odisej koji izgleda poput žene No, vratimo se navedenim radovima ( Mariji i mornaru i „Pod muškim kišobra- nom“). Balada u osam slika svojevrsni je dnevnik, baš kao i esej „Pod muškim kišobra- nom“. U obama djelima Parunova dijeli svoj životni put na dva oštro razdvojena dijela: Prvi dio jest onaj kojem je živjela poput žene, a drugi je onaj u kojem je preuzela ulogu Odiseja i natkrilila nad sobom muški kišobran. Istovremeno, ona jest i nije Odisej. Premda se osjećala dječakom, u početku je strahovala od muškog kišobrana koji se „vršcima žica (...) kao bodljikama hvatao za nas, kotrljao se za nama mokar i su- lud, nevidljiv, čineći od nas još zarana neuropate, somnambule i buduće anarhiste“ (Parun, 1987: 5). Ona je, dakle, od svoje najranije životne dobi anarhistkinja, ona koja prezire i zaobilazi svaki mogući dominirajući odnos snaga.