Nova Istra

182 ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873. – 1914.) Dubravka CRNOJEVIĆ-CARIĆ uloge sve što život nosi, pa se pokazuje kako većina uzročnika ove „tragedije“ zago- vara jedno, a reagira na suprotan način. Tako, primjerice, o Sučiću Matilda tvrdi kako se drži cinikom, a zapravo je ro- mantičar; tijekom čitavog komada Sučić izjavljuje kako ga Fanika ne zanima, kako je ugodna baš zato što ne voli („Ona ne voli, nikoga ne voli, i zato je ugodna“, /Ma- toš, 1973:268/. „Kunem ti se da ne volim Fanike, a i da je volim, ne bih je uzeo, jer ne voliš li žene, dosadna ti je jer je ne voliš, a voliš li je, muči te jer je ljubiš i jer joj robuješ. Simpatične žene ostaju simpatične samo u pristojnoj udaljenosti“, /Matoš, 1973:269/), da bi u jednom trenutku djelovao potpuno suprotno („Sučić: I sada se mi ne usuđujemo pogledati jedno drugome u oči, a još jučer se sastadosmo kao brat i sestra rođena! Što mi nisi o svemu pisala, što si me slagala? U laži su kratke noge!“ / Fanika: Tvoje su duže od mojih. / Sučić: Ti večeras imaš i duha. / Fanika: To sve čini ljubav! (...) / Fanika ( pada mu oko vrata) : O Janko, Janko, jedini moj prijatelju! / Sučić ( cjelivajući je po kosi ): O Fančika, Fančika moja draga!“ – Matoš, 1973:285- 286). Ili pak Matizević, onaj „Tolerantni“, koji cijeni žene i feminizam, u jednom trenu plane: „Ona – čuješ li me! – mora p r v a doći k meni. Ja sam za kaznu više trpio, a ponosa imam i ja! Ona je žena, a ja sam muška glava, gospodar!“ (Matoš, 1973: 270). 10. Ekonomija osjećaja Važna je tema Matoševa teksta Malo pa ništa , dakle – ekonomija. Ekonomija u Hr- vatskoj tog vremena, koja je prikazana i nabrajanjem prijevara samozvanih biznismena i lažnih investitora koji navodno dolaze „izvana“, tuđinaca koji kupuju domaće. Sve su otvorene teme, kako sam na početku rada i najavila, teme koje dotiču pita- nje ekonomije, pa su tako prisutne rasprave na temu ekonomija moći, ali i ekonomije osjećaja. O ekonomiji osjećaja raspravlja se unedogled: a) Sučić drži kako ljubav nije važna, kako je romantična ljubav pogubna („Sučić: Danas, dragi moj, kad se traži ljubav u braku i brak u ljubavi, kada se miješa sloboda s brakom i bračne dužnosti s anarhijskom ljubavlju, pa nema pravog braka ni prave ljubavi.“;„Čudno, čudno. Ti dakle odista vjeruješ da brak i idealna ljubav nisu vatra i voda, da novac ženu, udatu ženu, više uz muža veže no zajednička nevolja. Matilda, taj ponosni, romantični, samo za vjernost i ljubav, za najluđu ljubav rođeni stvor – i ekonomski obziri!“ – Matoš, 1973:257). b) Matizević je također svjestan povezanosti ekonomije i ljubavi. No za njega nije sporna činjenica kako je ekonomski status u braku nužan za