Nova Istra

300 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ ci – u hrvatskoj historiografiji i književnosti u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije Viška bitka slavi se kao junačka borba hrvatskih pomoraca predvođenih admiralom Tegetthoffom za obranu svoje zemlje od zavojevača, te se ističe velika zasluga Hrva- ta – članova posade za pobjedu austrijske flote. Pobjedu u ovoj bitci posebno je oduševljeno pozdravilo hrvatsko stanovništvo u Dalmaciji i Istri, odakle je potjecala većina sudionika bitke na strani c. kr. Morna- rice. 50 Zbog toga je i odjek bitke kod Hrvata u to vrijeme bio veoma velik, a ona je imala utjecaj i na jačanje samosvijesti pripadnika hrvatskoga naroda. Njezin odjek ogledao se u hrvatskoj historiografiji i publicistici, pri čemu svi hrvatski autori bitku prikazuju kao sastavni dio povijesne borbe pripadnika hrvatskoga naroda protiv pokušaja zaposjedanja hrvatske zemlje. U razdoblju od 1866. do 1918. godine objavljena je do danas jedina obimni- ja knjiga nekoga hrvatskog autora posvećena Viškoj bitci – djelo Viški boj učitelja Petra Kuničića, objavljeno 1892. godine. 51 Autor bitku prikazuje kao sastavni dio povijesne borbe hrvatskoga naroda protiv stranih zavojevača. 52 Kuničićev je cilj bio ojačati rodoljubne osjećaje nacionalno osviještenih Hrvata slavljenjem junaštva hr- vatskih mornara – Dalmatinaca i Istrana – predvođenih Tegetthoffom i drugim časnicima, čime se ovaj autor priključio tada aktualnom pokretu buđenja hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji, Istri i drugim hrvatskim zemljama. Osim u narodnim pjesmama nastalima neposredno nakon te bitke, koje su posta- le dio pučke predaje, Viška bitka imala je odjeka i u hrvatskoj književnosti, npr. kod S. S. Kranjčevića i M. Begovića. U antologijskoj pjesmi S. S. Kranjčevića „Naš čovo“ bivši mornar carsko-kraljevske mornarice, sada prosjak, s ponosom se sjeća svoga sudjelovanja u bitci:„Usred dima, usred zrnja jurnula je naša prova, / i sada bih život dao za taj smješak Tegetova.“ 53 Ta je pjesma umjetničko svjedočanstvo povezanosti 50 „Kako gotovo da nije bilo mjesta u Dalmaciji iz kojeg nije bio barem jedan mornar u austrijskoj floti, ljudi su bitku kod Visa smatrali vlastitim bojem s neprijateljem, pa je i pobjeda doživljena kao osobna pobjeda kojom je talijanskom napadaču onemogućeno da zaposjedne dijelove hrvat- ske zemlje.“ Gračanin, H., Trijumf slabijih: Austrijanci od Talijana obranili Vis, u: Večernji list od 17. 7. 2010. Usp. i: Visković, B., Viški boj 1866 ., Split: Udruga Vila Velebita, 2001., str. 84. 51 Kuničić, P., Viški boj , Zagreb: Matica hrvatska, 1892. Ovo djelo je u svoje vrijeme bilo vrlo po- pularno, a to je i u novije vrijeme; pretiskano je 1996. i 2006. godine. 52 Tako Kuničić navodi da je Tegetthoff znao „da ima u svome kolu na tisuće Slavena, osobito Dalmatinaca i Istrijanaca u kojima vri hrvatska krv i hrvatsko junaštvo. Oni su u svakoj prigodi pokazali, da su dostojni sinovi onoga naroda, koji je proslavio ime svoje, boreći se toliko vjekova za krst časni i slobodu zlatnu.“ Isto, str. 65. 53 Stamać, A., Antologija hrvatskoga pjesništva , Zagreb: Školska knjiga, 2007., str. 317-318. U pje- smi spomenuti starac pripovijeda kako je u bitci „branio obim rukam amiralja“, te je spriječio talijanskoga mornara u pokušaju otimanja stijega c. kr. Ratne mornarice s njegova broda. Pri