Nova Istra

274 PRILOZI O ZAVIČAJU Darko DUKOVSKI dokumentima“ kojima se pobija argumentacija druge strane, nijekanje valjanosti druge argumentacije... Ovi su razgovori bili vrlo mučni (PHS, 18). Tijekom čitava tog razdoblja zbivaju se incidenti u Piranskom zaljevu, neprimje- rene i neodmjerene izjave i slovenskih i hrvatskih političara. Hrvatima se spočitava njihovo pozivanje na„teritorijalno more“, dok se Slovencima spočitava„jurisdikacija“ na spornome području. I tako unedogled (PHS, 19). Ukupno promatrano, hrvat- sko-slovenski odnosi u tome razdoblju bili su više konkurentski negoli suradnički (PHS, 20). Aktivnosti u pregovorima o graničnim pitanjima 1998. odvijale su se pretežito u okviru susreta stručnjaka iz ekspertnih skupina (sjednica Mješovite diplomatske komisije nije sazvana od 21. srpnja 1998., kada je održana u Zagrebu, jer sloven- ska strana nije ispunila svoju obvezu prema poslovničkom redu). Naizgled nije bilo opravdanih razloga da se sjednica ne sazove tijekom 1998., osim možebitnog hrvat- skoga ili slovenskog interesa za odugovlačenjem i produžavanjem statusa quo . Prvi sastanak supredsjedateljâ Mješovite diplomatske komisije , dr. Hrvoja Kačića i dr. Lov­ re Šturma, održan je rujna 1999. godine, a drugi tijekom ožujka 2000. Međutim, u ključnim prijepornim pitanjima nije bilo nikakvih pomaka. Tijekom pregovora hr- vatska je strana, uvažavajući veći gospodarski interes Slovenije, ukazala na moguć- nost protezanje granice na moru u Piranskome zaljevu od ušća Dragonje (zapadno do izobate dubine 20 m, čime bi se odstupilo od crte sredine do 2/3 površine zalje- va), te izrazila spremnost da se postigne sporazum o potpuno slobodnom prolazu kroz hrvatsko teritorijalno more do otvorenoga mora za sve brodove, uključujući i prelete zrakoplova. Republika Hrvatska bila je spremna Slovencima omogućiti i ribarenje u hrvatskome teritorijalnom moru na području pet puta većemu od povr- šine cijeloga slovenskog teritorijalnog mora (do paralele 45°10’), što je već sadržao Sporazum o pograničnome prometu i suradnji iz 1997. godine. Državna komisija za granice je tijekom 1999. godine održala tri sjednice na kojima su razmatrana i pitanja razgraničenja u Piranskome zaljevu. Zaključak iz prosinca 1999. godine upućuje hrvatsko povjerenstvo na to da bi u svim daljnjim pregovorima trebalo izbjegavati bilo koji oblik popustljivosti i moguće ustupke slovenskoj strani. Promjenom vladajuće strukture poslije političkih izbora u siječnju 2000. godine, završava desetogodišnje razdoblje vladavine Hrvatske demokratske zajednice. Novu je vladu sastavio pokojni predsjednik SDP-a Ivica Račan, a uskoro zatim na pred- sjedničkim izborima pobjeđuje Stjepan Mesić. Novo tisućljeće, nova vlada, nova očekivanja u rješavanju hrvatsko-slovenskih odnosa. Bilo je odmah jasno kako je Ivica Račan promijenio način razgovora i promi- šljanja problema razgraničenja, koje je namjeravao privesti kraju jer su značajno opterećivali hrvatsku unutarnju i vanjsku politiku. Prije ratifikacije sporazuma sa