Nova Istra

269 Darko DUKOVSKI PRILOZI O ZAVIČAJU nja 1992. godine, kada su, uz ostalo, razmotrena pitanja glede obilježavanja granice na kopnu i moru. Izražena su zajednička temeljna stajališta u svezi s graničnim pita- njima:„ 1. Republika Hrvatska nema teritorijalnih zahtjeva spram Republici Sloveniji, a Republika Slovenija nema teritorijalnih zahtjeva spram Republici Hrvatskoj.; 2. Prizna- je se postojeća granica između dviju država. Nejasnoće, nesukladnosti, različiti zahtjevi i sl. koji će se javljati u praksi, uklanjat će se u duhu dobroga susjedstva i prijateljstva dviju država.; 3. Granični režim valja urediti prema obrascu modernih evropskih granica, poput npr. onoga u zemljama Beneluxa, koji će olakšavati protok tokova ljudi i roba.; 4. Posebice liberalan tretman prilikom prijelaza granice primjenjivat će se spram turistima.; 5. Obje strane nastojat će zajednički koristiti objekte na graničnim prijelazima, kako bi se smanjili troškovi i olakšao promet osoba i roba.; 6. Granična pitanja ne smiju optereći- vati međudržavne odnose između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. “ (PHS, 3) Bila je to ohrabrujuća deklaracija, ali događaji koji su uslijedili pokazat će da će problem granice itekako opterećivati međudržavne odnose. Posebice je postao težak problem kopnene i morske granice na rijeci Dragonji i u Piranskom zaljevu, jer su obje strane imale posve suprotna stajališta o crti razgraničenja. Slovenija se nije sla- gala sa „crtom sredine“ u Piranskom zaljevu i statusom tzv.„unutarnjih voda“ nakon sloma Jugoslavije te sa činjenicom da se za granicu uzima staro korito rijeke Dra- gonje, a ne kanal Sv. Odorika koji je prokopan kako bi štitio solane od prelijevanja Dragonje (PHS, 4). To je razvidno iz slovenskoga nacrta Sporazuma o granici iz konca ožujka 1992. godine (PHS, 5). Bez obzira na neslaganje, sredinom travnja 1992. u Zagrebu hrvatski Odbor za vanjsku politiku Sabora Republike Hrvatske i Komisija za odnose s inozemstvom Skupštine Republike Slovenije utvrđuju međusobne političke odnose i zajednič- ki nastup prema Europi (PHS, 6). Rezultat sjednice je zajednička izjava koju su potpisali Hrvoje Kačić s hrvatske i Matjaž Šinkovec sa slovenske strane. U izjavi je naglašeno opredjeljenje za razvoj prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa na osnovi načela KESS-a, Završnoga dokumenta iz Helsinkija i Pariške povelje o novoj Euro- pi, između Republike Hrvatske i Slovenije. Suprotstavljaju se raspirivanju emocija i netolerancije u svezi s pojedinim otvorenim pitanjima u odnosima i suradnji između dviju susjednih prijateljskih država. Oba parlamentarna tijela bila su suglasna glede neosporne teritorijalne cjelovitosti obiju država, zaključujući kako među dvjema dr- žavama nema otvorenih pitanja niti problema koji se ne bi mogli riješiti dijalogom i pregovorima. Utvrđivanje granica na terenu prepušteno je mješovitoj diplomatskoj odnosno stručnoj komisiji. Pozivaju se obje vlade i odgovarajući „vladini resori“ da pojačaju kontakte na svim razinama te da u duhu dobre volje i konstruktivno rješava- ju otvorene probleme na svim područjima od zajedničkoga interesa (PHS, 7). I do- ista, tijekom 1993. i 1994. potpisani su brojni sporazumi koji su uređivali hrvatsko-