Nova Istra

268 PRILOZI O ZAVIČAJU Darko DUKOVSKI Srbije i Crne Gore u okviru dosadašnje SFRJ. “ (PHS, 1). Međutim, odredbom Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991., svoje su objave neo- visnosti suspendirale za tri mjeseca. Tako da se 8. listopad 1991. uzima kao stvarni datum sukcesije država. Naposljetku, odluke o sukcesiji donijete su 8. listopada. Ove bivše republike SFRJ odmah su se međusobno priznale. Od dana proglašenja samostalnosti Republike Hrvatske i Republike Slovenije do travnja 1992. ostvareno je petnaest susreta i kontakata na razini međuresornih i stručnih radnih skupina vladinih delegacija. Ostvareni su i brojni neposredni do- govori na razini lokalnih zapovjednika stanica granične policije. Sve u svemu, bili su postignuti solidni temelji za uspostavu, razvitak i unapređenje suradnje u nad- zoru prelaženja i osiguranja državnih granica, ali i općenito za odnose dviju država (AVRH, 2). Tijekom susreta i kontakata razmatrani su i dogovarani načini rješavanja dnevnih problema i spornih pitanja prema načelu reciprociteta. Komisija vlade RH za dr- žavne granice osnovana je još 26. listopada 1991. (Zaključkom vlade). Predsjednik je bio ministar pomorstva dr. Davorin Rudolf. Jedini je problem bio taj što je Re- publika Slovenija tek potkraj ožujka 1992. imenovala svoju diplomatsku i tehničku komisiju za granicu s Republikom Hrvatskom, kojom je predsjedavao ministar dr. Dimitrij Rupel. Nakon što ih je imenovala, komisije su se 9. travnja sastale u Za- grebu i dogovorile pospješenje rada na rješavanju svih problema i otvorenih pitanja (PHS, 2). Premda se vjerovalo da graničnih sporova neće biti jer je granica dviju država, ona kopnena i ona morska, navodno bila jasna i čvrsto definirana, a i inače se dva prijateljska naroda tijekom povijesti nikada nisu sukobila, detaljniji razvid granice postupno je dovodio u pitanje dotad izvanredne i bliske odnose. Glavni „nerješivi“ problem ostalo je razgraničenje, i to posebice na moru i kopnu, u Istri (Piranski za- ljev i zaseoci na kopnu), pa je ono postalo sinonimom za hrvatsko-slovensko razgra- ničenje i sukob koji se pritom produbljivao. Treba istaknuti kako pri sagledavanju odnosa dviju država trebaju razlikovati i razdijeliti razine tih odnosa, i to između nacionalnih političkih elita i narodâ. Dakle, odnos političkih elita i vladajućih poli- tičkih skupina na razini visoke međudržavne politike nešto je drugo od odnosa hr- vatskoga i slovenskog društva (stanovništva), iako se ponekad osjeća utjecaj visoke politike na stavove i odnose među „običnim“ stanovništvom. Hrvatsko-slovenski odnosi tijekom procesa dogovaranja međudržavne granice pojavljuju se i mogu se predočiti na trima razinama: državnoj, županijskoj i općin- skoj. Do sastanka izaslanstava Vlade RS i Komisije za državne granice RH došlo je i prije službenih imenovanja povjerenstava, i to u slovenskomOtočcu (na Krki) siječ-