Nova Istra

267 Darko DUKOVSKI PRILOZI O ZAVIČAJU NR Slovenije. Sve je potvrdilo Savezno vijeće Savezne narodne skupštine u Beo- gradu potkraj ožujka 1956. Ova „korekcija“ definirala je granicu sve do 1991. Što se tiče republičke granice na moru, ona nije uzimana kao ozbiljna granica jer su morske granice bile u nadležnosti Federacije. U Godišnjaku pomorstva za raz- doblje 1964.-1967. označene su tek teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija Ko- par i Pula, koje se posve podudaraju s promemorijom o osiguranju državne granice na moru Republičkoga sekretarijata za unutarnje poslove Socijalističke Republike Slovenije iz rujna 1985. (Godišnjak 1) Saveznom sekretarijatu za unutarnje po- slove u Beogradu, te je jasno određena državna granica na području Socijalističke Republike Slovenije i to od Lazareta (s Italijom) do sredine ušća Dragonje u more (s Hrvatskom) (AVRH, 1). Naime, početkom prosinca 1987. određena je republička granica između Hrvatske i Slovenije, koja je prolazila sredinom Piranskoga zaljeva – sa čime su se složile i Slovenija i Hrvatska. Dapače, ovo su razgraničenje poštovali organi jedne i druge države. Ova će se činjenica kasnije, tijekom uređivanja držav- nih odnosa dviju samostalnih i neovisnih država 1990-ih, pokazati vrlo važnom. Razdoblje samostalnih država Slovenije i Hrvatske (1991. - 2002.) Potkraj 20. stoljeća više će se isticati i pronalaziti razlike no što će se govoriti o sličnosti. Ugroza jednih i drugih dolazila je iz sličnosti, a ne razlika. Ipak, najblis­ kiji i najčvršći, a onda i najbogatiji politički i društveni odnosi Hrvata i Slovenaca do tada, ostvareni su na području Istre. Istodobno s proglašenjem samostalnosti Hrvatske i Slovenije ukazala se potreba uređenja međudržavnih odnosa i bilate- ralnih sporazuma, a nadasve međudržavnih granica, iako su obje države u prvim ustavima objavile odluke kako prihvaćaju bivše republičke, odnosno „avnojevske granice“. Slovenija je tijekom priprema za osamostaljenje i činom osamostaljenja 11. i 25. lipnja 1991. prihvatila Ustavnu odluku (Ustavni akt) o samostalnosti i neovisnosti te o prestanku valjanosti Ustava SFRJ, ali s naznakom da su državne granice Re- publike Slovenije međunarodno priznate granice dotadašnje SFRJ prema Austriji, Italiji i Mađarskoj te Hrvatskoj u okviru dotadašnje Jugoslavije. Prvi saziv Hrvat- skoga sabora na zajedničkoj sjednici triju vijeća, 22. prosinca 1990., donio je Od- luku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske, čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Istoga dana kada i Slovenija, Ustavnom odlukom od 25. lipnja Hrvatski je sabor također naglasio: „ Državne granice Republike Hrvatske su međunarodno pri- znate državne granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republiku Hrvat- sku, te granice između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Bosne i Hercegovine.