Nova Istra

167 Borben VLADOVIĆ, Zaprešić USPOREDBA ROMANÂ KRSTE ŠPOLJARA I ANTUNA ŠOLJANA U uspoređivanju ova dva značajna hrvatska književnika započeo bih njihovim bio­ grafijama i bibliografijama u kojima ima nekih podudarnosti. Protivnicima bio­ grafske metode pristupa književnom djelu reći ću da ova analiza neće nastojati pokazati kako se iz umjetnikovih životopisa dade objasniti karakteristike književ- noga djela, ali da se neki momenti iz njihova života mogu prepoznati, u romanima, navlastito kod ovih pisaca, potvrdit će, nadam se, tekst koji slijedi. Špoljar je rođen 1930. godine, a Šoljan 1932. Taj vremenski razmak od dvije godine pratit će ih u raznim aspektima cijeloga im stvaralačkoga života: točno te dvije godine. Primjerice, Špoljar je svoju prvu knjigu, i to zbirku pjesama, objavio 1954. godine s naslovom „Ja svakidašnji“. Šoljan je svoju prvu knjigu, također zbir- ku pjesama, objavio točno dvije godine poslije, 1956., naslovom „ Na rubu svijeta“. Ako bismo iščitavali značenja i karakteristike samih naslova ovih zbirki, ka- snijim spoznajama analizirajući njihova djela, mogli bismo ustanoviti osnovni za- jednički odnos prema vremenu, a ono je prezent i stvarnost, što njihove kasnije romane označava kao stvarnosnu prozu. Prvi Špoljarov značajniji roman „Gvožđe i lovor“ izašao je 1963. godine, a prvi Šoljanov roman „Kratki izlet“, naravno, dvije godine poslije – 1965. Poznato je da je Šoljanu , uz Zagreb, Rovinj bio drugim domom, no malo se zna kako je Špoljar dolazio u Poreč, dakle grad nedaleko od Rovinja, stvarao u njemu, pa imamo i dokumentarni podatak da je Špoljar svoj posljednji roman „Vjenčanje u Parizu“ mijenjao i dotjerivao upravo u Poreču i to ljeti 1976. godine kada je Šoljan