Nova Istra

163 Jelena UHER – Mirela MATEŠIĆ XVII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU dujemo znanje, ali da ono nije znanje o tome kakav je svijet“. 7 Navedeni pristupi dobar su vodič za razumijevanje Špoljarove proze i prepoznavanje uzroka stanja zbog kojih Špoljarova junaka smatramo „oblikom dinamične svijesti“, koji uvijek „traga za svim mogućim oblicima vlastitog identiteta“. 8 Svaki zaključak Špoljarovih junaka ima inačicu koja mu je suprotstavljena. Za njih su moguća rješenja problema, kao i razmišljanja o tome što je zbiljsko, uvijek proturječna, što se podudara s Lefebvreovom tvrdnjom da je „ambigvitet kategorija svakidašnjeg života“. 9 Ženski lik u pripovijetci Baciti ključ u rijeku napuštennog lišća , pokušavajući odrediti svoj stav i pristup gradu, neprestano varira između zaključka o „dosadnom gradiću, nezanimljivoj tuđini“ 10 i misli da su njene oči čak „potpu- nost njegova viđenja“ 11 . Izmjenjuju se mišljenja i stavovi o pripadnosti prostoru, a trenutni zaključak utemeljenošću odgovara prethodnome te upućuje na privid i nestalnost kao osnove subjektovih odluka. Grad je za nju prvenstveno vezan za život uz supruga, a sva dvoumljenja o prihvaćanju grada projekcija su odnosa pre- ma njemu. Premda je susret s mužem za nju jednak susretu s mrtvacem („mrtvac što ga smrt ne razara“ 12 ), u nizu promišljanja i analiziranja dolazi do promjene i ona zauzima sasvim suprotan stav od dotadašnjega, misleći „da će njegova dječačka prevrtljivost jednog dana (...) prijeći u ovo staloženo obličje“ 13 . Sumnjama u negati- van stav i ufanjem u pozitivnu promjenu potvrđuje se i Lefebvreov zaključak kako „nesigurnost (...) održava ambigvitet, ostavlja mogućnosti u stanju mogućnosti“. 14 U djelu Tuđina subjekt sumnja u svoju pripadnost domovini i poslovnoj svakidaš- njici te odlazi u Veneciju, čime je donijeta odluka i spriječeno dvoumljenje. Nesi- gurnost se, dosljedno, ponovno uspostavlja kada subjekt osjeća da mu ne odgovara život u Veneciji („nije tvoja stvarnost, nisu tvoji ljudi“ 15 ) . Lefebvreov zaključak o čovjekovoj potrebi za bijegom – „Čovjek želi imati koliko god je to moguće – što je moguće više pri ruci – iluziju bijega“ 16 – ključna je stavka za razumijevanje osno- 7 Usp. Boran Berčić, Znanost i istina: Realizam i instrumentalizam u filozofiji znanosti . Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995., str. 4. 8 Branimir Donat, Krsto Špoljar , u: Krsto Špoljar. Izabrana djela . Pet stoljeća hrvatske književnosti, urednik Rafo Bogišić. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983., str. 23. 9 Usp. Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života . Naprijed, Zagreb, 1959., str. 137. 10 Krsto Špoljar, Baciti ključ u rijeku napuštenog lišća , u: Tuđina. Novele i pripovijesti . Naprijed, Zagreb, 1969., str. 104. 11 Isto, str. 108. 12 Isto, str. 104. 13 Isto, str. 113. 14 Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života . Naprijed, Zagreb, 1959., str. 136. 15 Krsto Špoljar, Tuđina , u: Tuđina. Novele i pripovijesti . Naprijed, Zagreb, 1969. 16 Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života . Naprijed, Zagreb, 1959., str. 160.