Nova Istra

162 XVII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU Jelena UHER – Mirela MATEŠIĆ pred željom da izreče jedan od mitova realnosti“. 2 Nastojanje da se pronikne u bit stvarnosti, prepozna osnova istine, a k tome i podudarne rezultate nastojanja, mo- žemo uočiti kod likova u autorovim proznim djelima ( Brod čeka do sutra , Tuđina , Gvožđe i lovor, Hrvatska balada ). U pokušajima otkrivanja i definiranja istinitosti odbijaju prihvatiti lažnost i privide koje život nameće. Rezultat su stalna propitiva- nja i sumnje uz izostanak konačnih odgovora te nije neobičan zaključak Branimira Donata da su likovi Špoljarovih djela „djeca neizdiferenciranosti“. 3 Uzrok takva stanja upravo je njihova stalna unutarnja borba sa spoznajom o „nestvarnosti“ zbi- lje, koju nikad ne osvješćuju u potpunosti. Navedeno naročito dolazi do izražaja u knjizi proze Tuđina te će u ovome radu posebna pozornost biti posvećena pripovi- jetkama Konjušnica , Tuđina i Baciti ključ u rijeku napuštenog lišća . Promišljanja o stvarnosti u književnosti mogu se dovesti u vezu s promišljanji- ma o stvarnosti koja donose različite znanstvene discipline. U vezi s navedenim, Umberto Eco zaključuje – „Kada se analizira proza, često je potrebno odlučivati u kojem smislu – na osnovi našeg poznavanja aktualnog svijeta – možemo ocjenjivati osobe i događaje u jednom zamišljenom svijetu“. 4 Za razumijevanje načina na koji likovi u fantastičnu svijetu književna djela pristupaju shvaćanju zbilje, potreban je temelj koji pronalazimo u spoznajama o realnosti svijeta koji, u odnosu na onaj književnih djela, smatramo stvarnim. U pokušajima razumijevanja stvarnosti filo- zof i sociolog Henri Lefebvre je u djelu Kritika svakidašnjeg života istaknuo kako je ono realno zapravo „ostvarena ili aktualizirana mogućnost“, pri čemu „realno“ obuhvaća probleme za čija se rješenja treba odlučiti i realizirati ih. 5 Takav pristup primjenjiv je u pokušaju analizie Špoljarovih djela, posebno zbog likova suočenih s mnoštvom mogućnosti. Drugačiji, ali ne i suprotan, pristup nalazimo u djelu Simulacija i zbilja Jeana Baudrillarda. Za njega je stvarnost „ono čemu je moguće dati istovjetnu reprodukciju“ 6 , a njegov pristup znaku pruža mogućnosti prepo- znavanja uzroka i posljedica ponašanja svojstvenih Špoljarovim junacima. U na- stojanjima da utvrde istinitost, znanje i objektivne percepcije svijeta izdvojili su se realisti, koji dovoljnim smatraju činjenicu kako je istinito ono što je obuhvatno samom ljudskom perspektivom, te skeptici prema kojima ljudska perspektiva one- mogućuje spoznaju. U osnovi antirealizma, navodi Berčić, „leži stav da mi posje- 2 Usp. Branimir Donat, Krsto Špoljar , u: Krsto Špoljar. Izabrana djela . Pet stoljeća hrvatske knji- ževnosti, urednik Rafo Bogišić. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983., str. 16. 3 Isto, str. 14. 4 Umberto Eco, Granice tumačenja . Paideia, Beograd, 2001., str. 200. 5 Usp. Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života . Naprijed, Zagreb, 1988., str. 367. 6 Usp. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja . Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001., str. 102.