Nova Istra

154 XVII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU Božidar PETRAČ nosti tretmana i prema masovnom krugu čitalaca. Poseban naglasak u tome pada na stvaranje i odgajanje nove publike (koja se danas nalazi pod isključivim utjecajem jeftinijeg dijela štampe) i za jačanje veze između stvaralaca kulture i njenih prvih potrošača: to jest, nastavnika, učitelja, studenata i učenika viših razreda gimnazije.“ Takav bi list, dakle, okupljao oko ključnih problema i zajedničkih interesa i bio bi zanimljiv i sveučilišnom profesoru matematike, slikaru i višeškolcu kao i svakom građaninu koji se zanima za svijet oko sebe. „Da bi se ovakva koncepcija mogla ostvariti, redakcija formulira program rada i zacrtava fizionomiju lista ovako: Prvo, list ima karakter (koji će pokazati i svojim vanjskim oblikom) ozbiljnog ali popularnog kulturnog magazina, a ne usko-stručne publikacije. List bi morao nalikovati jednoj našoj modifikaciji Spiegela ili Expressa, naravno, s pretežno kul- turnim interesom. Drugo, stoga se osobiti naglasak stavlja na feljtonski dio sadržaja: komentar, glosa, polemika, opservacija. Tu osobito treba izbjegavati profesionalne feljtone, koji takve stvari rade na vrpci, nego nastojati da im pisci budu istaknuti kulturni i javni radnici, koji svojim imenom garanitraju pošteno i otvoreno izlaganje mišljenja i stavova. Treće, izbjegavajući usko-stručnue tretmane, za koje ima dovoljno mjesta po ča- sopisima, redakcija će nastojati da pribavi članke, interviewe i komentare, koji se odnose na šire područje društvene kulture, i koji će pokazati aktivno učestvovanje pisaca u oblikovanju javnog mnijenja, ukusa i običaja. Četvrto, držeći da list treba biti informativan, ali istovremeno držeći da infor- macija nije isto što i gola vijest, redakcija smatra svojom dužnošću da svoje čitaoce – i to najširi krug – informira zaista o bitnim stavovima i suprotstavljanjima, o duhovnoj situaciji i o stvarnim koordinatama problema, u kojima se krećemo. Peto, zabrinuto opažajući pasiviziranje publike prema javnim glasilima, a s dru- ge strane, zatvaranje suradnika listova u profesionalizirani krug, što sve vodi gu- bljenju interesa pojedinaca da javnom riječju djeluju na sredinu u kojoj žive, nasto- jat ćemo oživjeti šire slojeve potencijalnih suradnika, koji se moraju barem povre- meno javljati sa svježim mišljenjima i stavovima – radilo se tu o učenicima srednjih škola ili o stručnjaku koji se istaknuo na sasvim uskom specijaliziranom području. Šesto, list mora biti vođen u oštrom kritičkom duhu – ali to ne znači oslanja- nje na profesionalne umjetničke kritičare, nego privlačenje i podupiranje najšireg kruga intelektualaca ovoga naroda, da aktivno učestvuju u kritičkom vrednovanju i mijenjanju života koji nas okružuje. Kritički duh se mora manifestirati prvenstve- no ne u teoretskim razglabanjima nego u praktičnim aspektima kulture, i osnivat će se poglavito na kritici pojava od općeg interesa, kao što su institucije i insitucio- nalizam, komercijalna kultura, sredstava masovne komunikacije etc. Sedmo, list mora biti suvremen – to jest, mora pratiti sva najaktivnija zbivanja