Nova Istra

153 Božidar PETRAČ XVII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU toga se može dobiti dotacija. Znači, ovaj skup je mjerodavan da dade svoj glas“, zaključuje Pavletić. Jasno je da se nastavlja prijepor između Mandića, koji govori o gotovu činu, i predsjedatelja. Šoljan objašnjava stvari. Kad je Upravni odbor DKH doznao da „Telegram“ prestaje izlaziti, smatrao je svojom dužnošću da se također založi za to, na svoj način, da jedan kulturni tjednik takvog karaktera pokrene, ili pokuša pokrenuti. „Ako je takav kulturni tjednik ovom gradu potreban, onda smatram da je Upravni odbor postupio dobro što je u intervjuu odmah pokrenuo da se reagira na nastalu situaciju jer nestaje ‘Telegram’.“ Povjerio je, dakle, Šoljanu mandat da u vrlo kratkom roku pokuša formulirati neku okosnicu programa s kojom će se izaći pred Upravni odbor i da se dade prijedlog inicijativne redakcije koja bi se kasnije oformila, s tim da se ispitaju mogućnosti za izdavanje takvog lista. „Ja sam na to predložio da napravim program i da u tome sudjeluje Gotovac i Mihalić. Ti drugovi su to prihvatili i ja sam im zahvalan i mi smo izradili jedan program s kojim smo izašli pred Upravni odbor. Upravni odbor je načelno taj pro- gram prihvatio, ja sam zahtijevao također da ta stvar ide dalje, da dodje na plenum, međutim, kako je godišnja skupština bila blizu, mi smo se dogovorili, da ćemo cijelu stvar, to jest Inicijativni odbor lista se dogovorio da ćemo cijelu tu stvar, cijeli ovaj program koji se predlaže iznijeti pred godišnju skupštinu, da čujemo primjed- be koje bi pojedini članovi na taj program mogli imati. Kako vidimo“, zaključuje Šoljan, „i drug Mandić odobrava program, on ima zamjerku na redakciju koja još uvijek ne postoji, što je jedna karakteristična prijedba.“ Kako se postavilo pitanje šapirografiranja, odnosno umnažanja programa, Šoljan izrijekom kazuje da program posjeduje i da ga može u cijelosti pročitati. „Promatrajući sa zabrinutošću gašenje Telegrama, Društvo književnika Hrvat- ske odlučilo je da se kandidira za dotaciju Fonda određenu u te svrhe i da osnuje novi tjednik za kulturu koji bi nastavljajući sve dobre tradicije Telegrama nastojao izbjeći njegove nedostatke i propuste.“ Na sjednici Upravnog odbora DKH od 28. ožujka 1970. mandat za formuliranje koncepcije i stvaranje redakcije povjeren je Antunu Šoljanu. Na sjednici Upravnog odbora od 1. travnja 1970. jednoglasno je prihvaćena koncepcija, koju je izložila nova redakcija, u sastavu Slavko Mihalić, Vlado Gotovac i Antun Šoljan. Dvije su osnovne karakteristike, koje obilježuju prihvaćenu koncepciju: „Prvo, novi list bi bio tjednik, koji kulturu uzima u najširem smislu te riječi: od visoke umjetnosti i znanosti, preko društvenih, političkih i kulturno-političkih problema, pa sve do kulture odijevanja, ponašanja, stanovanja i sporta – sve, razu- mije se, tretirano ne na način žute štampe i jeftinog senzacionalizma, nego kroz ozbiljne komentare istaknutih stručnjaka i u kulturi afirmiranih ličnosti. Drugo, list bi bio, daleko više nego njegov prethodnik, usmjeren prema popular-