Nova Istra

155 Božidar PETRAČ XVII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU u duhovnoj kulturi i u zemlji i u inozemstvu. Razumije se samo po sebi, da će se našim domaćim i nacionalnim aspektima svih tih problema posvetiti posebna pažnja. Održati ravnotežu između nacionalnog i kozmopolitskog, za ono što je zaista djelotvorno, plodno i stvaralačko u jednoj kulturi, zadatak je svakako svakog suradnika ovog lista. Osmo, cjelokupni stav lista odgovarat će idejama izloženim u ovom programu i stavovima, kakve su urednici osobno izlagali u svojim djelima i javnom radu. Ured- nici svojim imenima i svojim javnim radom garancija su serioznog, kritičkog i pri- mjerenog tretiranja ovakova programa. Gore izloženi program prihvaćen je od Upravnog odbora Društva književnika Hrvatske, kao program novog lista. Upravni odbor Društva književnika Hrvatske ujedno predstavlja i redakcijski savjet. Kao osnivač i pokrovitelj ovoga glasila Druš- tvo književnika Hrvatske je ovlastilo imenovanu redakciju, da program provede u praksu“, zaključio je Antun Šoljan. Kako je razvidno iz stenografskog zapisnika Skupštine DKH koja je održana 23. travnja 1970. postojali su zaista veliki izgledi da većinom glasova Skupština potvrdi i program novoga lista i samu redakciju. No to se ipak nije dogodilo, pretegnule su one silnice koje izglasavanje programa i redakcije nisu htjele ili željele omogućiti, odgađajući za petnaestak do mjesec dana novi plenum ili novu sjednicu na kojoj bi se možda uz Šoljanov program i program njegove redakcije našla koja druga sku- pina književnika te bi se takozvanim demokratskim izborom potvrdila jedna ili druga skupina, njezin program i sastav redakcije. Koliko je poznato, o novom listu u njedrima Društva književnika Hrvatske više nije bilo riječi, barem ne ozbiljnijih pokušaja da se u ono doba, dakle u drugoj polovici 1970. ili 1971. zamisao kakvu je imao Upravni odbor i kakvu je programski razradio Antun Šoljan uspješno realizi- ra. Poznato je, naime, da je u nakladi Matice hrvatske od 16. travnja do 3. prosinca 1971. izlazio „Hrvatski tjednik“, novine za kulturna i društvena pitanja, koji je od prvoga do trinaestoga broja uređivao Igor Zidić, a od četnaestoga do trideset i tre- ćega Vlado Gotovac, a da je odgovorni urednik bio Jozo Ivičević. Šoljanov program i koncepcija književnoga lista, dakle, nije nikada bila realizirana. Ako je suditi po temeljnim točkama njegova programa i profila toga zamišljenog magazina, one i danas – u posvemašnjoj oskudici dobrih kulturnih tjednika ili dvotjednika – imaju svoju vrijednost, bez obzira na sve mijene koje su se dogodile u našem društvu i cjelokupnom medijskom prostoru. S druge strane, sama Skupština od 23. travnja 1970. pokazuje koliko su bili različiti pogledi njezinih sudionika, kakve su podjele postojale među članstvom i kakvim se tonovima na samoj Skupštini raspravljalo. Bilo je poželjno o 80. obljetnici Šoljanova rođenja prisjetiti se tih događaja.