Nova Istra

377 Bruno DOBRIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Potvrda spomenuta odnosa lokalnih političkih moćnika prema pisanju ovoga li- sta objavljena je reakcija gradonačelnika G. Wassermanna na članak u kojemu su kritizirani gradski stražari (policija). U njoj je uredništvo optuženo da je „na poticaj partikularnih interesa i sugestija“ objavilo „dobro promišljene laži.“ 146 U svoju obra- nu uredništvo je bilo prinuđeno protumačiti neka od osnovnih načela novinstva u odnosu na javnost, razlikovanje osobe i njezine javne funkcije (prvenstveno politič- ke): „(...) kritičke napomene koje slobodni tisak stavlja na ogled javnosti nikad nisu usmjerene na privatnu osobu, već na javnu službu koju ona obavlja. Prije iznošenja ocjene o bilo kojoj javnoj ustanovi, treba razvidjeti gdje je nedostatak – u organiza- ciji ili u tijelima koja je predstavljaju.“ 147 Potanko iznoseći argumente i brojčane po- kazatelje o konkretnu slučaju, autor članka sugerira gradskom predstavništvu neka istraži organizaciju javne sigurnosti i Službu javne sigurnosti, završavajući članak savjetom za poduzimanje korjenitih promjena: „ukoliko je nedostatak u organizaci- ji, obnovite je, ukoliko je u bolesnim organima, amputirajte ih.“ 148 Jasno je da ovakvo odvažno i društveno kritično poimanje novinstva nije odgovaralo onima o kojima je u spomenutom članku riječ – u ovome slučaju to su predstavnici općinske uprave i Službe javne sigurnosti. Nisu samo čelnici općinske uprave negativno reagirali na liberalno usmjerenje uredništva, već su to činili i pojedini čelnici društava. Npr. 1884. godine predsjednik društva Società operaia polese A. Delise tužio je sudu „zbog povrede časti“ urednika lista J. Fischera koji ga je – kako se navodi u optužnici – u objavljenu članku o tom društvu oklevetao da je prisvojio društvena sredstva te da ga je nazvao „sinom dos- tojnim Lucrezije Borgije i Katarine Medici “. Urednikova obrana navela je da on nije autor inkriminirana članka, te da je riječ samo o njegovu propustu zbog toga što nije pregledao članak prije objavljivanja, a ne o svjesnoj uvredi Delisea. Sud je prihvatio obranu i proglasio Fischera nevinim. 149 Ovaj slučaj objašnjava zbog čega je većina članaka u ovome tjedniku objavljena anonimno, odnosno pod pseudonimom. List je u više navrata bio napadan u talijanskom tjedniku L’Istria koji je izlazio od 1882. do 1903. u Poreču. Od 1884. godine, kada je u Pazinu utemeljena talijanska građansko-liberalna stranka Società politica istriana (Istarsko političko društvo), ovaj tjednik bio je njezin glasnogovornik . 150 Pokušaj uredništva Pole za otvaranjem me- 146 Pola od 14. 12. 1884., N. 51., str. 3. List je prethodno vrlo pozitivno pisao o izboruWassermanna za gradonačelnika. 147 Pola od 11. 1. 1885., N. 3. 148 Isto. 149 Pola od 22. 6. 1884., N. 26. 150 Usp. otvoreno pismo urednika J. Fischera u kojemu iznosi obranu na napade na tjednik Pola objav- ljene u listu L’Istria 1884. godine. Pola od 11. 5. 1884., N. 20.