Nova Istra

346 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ U ovom radu 2 bavimo se periodicima – tjednicima, dvotjednicima i mjesečnicima – koji su objavljeni u Puli i na Brijunima na njemačkome jeziku od druge polovine XIX. stoljeća do 1918. godine, u razdoblju austrijske uprave u Istri. 3 1. Istraživanje pulskoga novinstva u razdoblju austrijske uprave u Istri Kulturna prošlost Pule u drugoj polovini XIX. i početkom XX. stoljeća – posebno njezin dio koji se odnosi na pripadnike austrijske/njemačke zajednice, koji su ovdje živjeli do kraja Prvoga svjetskoga rata – u Hrvatskoj je veoma malo istražena. 4 To se pogotovo tiče nakladništva i novinstva na njemačkome jeziku u Puli u navedenome razdoblju. Jedan od razloga izostanka takvih istraživanja jesu uvriježeni stavovi koji potječu iz razdoblja hrvatskoga nacionalno-integracijskog pokreta da je glavni cilj austrijske državne politike – a onda posredno i nakladništva, novinstva i drugih oblika kulturne djelatnosti pripadnika njemačkoga naroda u Hrvatskoj – germani- zacija pripadnika hrvatskoga naroda. 5 S tog je gledišta proizvođenje knjiga i peri- odika na njemačkom jeziku i njihovo širenje u Hrvatskoj u XIX. i početkom XX. stoljeća smatrano preprekom integraciji hrvatske nacije, a nije se uzimao u obzir pozitivan utjecaj dviju kultura u dodiru – npr. utjecaj njemačkojezičnog novinstva na na hrvatskojezično novinstvo u Puli u spomenutom razdoblju. Pulsko novinstvo u drugoj polovini XIX. st. i u prva dva desetljeća XX. stoljeća – uključujući i novine koje su izlazile na Brijunskom otočju, koje je pripadalo pul- skoj općini – bilo je obilježeno veoma ubrzanim društvenim, političkim i kulturnim promjenama u gradu s izrazito etnički, socijalno i kulturno diferenciranim stanov- ništvom – većinskim talijanskim, te hrvatskim i njemačkim, uz prisutnost manje- ga broja Slovenaca i pripadnika drugih naroda. Pula je koncem XIX. st. izrasla u 2 Ovo je djelomice izmijenjen dio doktorske disertacije„Nakladništvo, tiskarstvo i novinstvo na nje- mačkom jeziku u Puli od druge polovine 19. stoljeća do 1918. godine“, koju je autor obranio 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 3 Pulski dnevnik Polaer Tagblatt , koji je izlazio od 1905. do 1918., nije predmet ovoga istraživanja. Usp. kratki prikaz tih novina u: Dobrić, B., Nakladništvo na njemačkom jeziku u Puli od druge polovine 19. stoljeća do 1918. godine, u: Vjesnik bibliotekara Hrvatske , 48(2006), 3-4, str. 247-248. 4 Paradoksalno je da je u hrvatskoj historiografiji o Puli najmanje istraženo upravo razdoblje aus- trijske, odnosno austrougarske vladavine u Puli, iako je to razdoblje najbržeg razvoja ovoga grada nakon razdoblja vladavine Rimljana. U tom pogledu u hrvatskoj historiografiji druge polovine XX. st. iznimak je knjiga M. Balote Puna je Pula (Zagreb, 1954.). 5 O provedbi politike ponjemčivanja može se govoriti u razdoblju prije uvođenja ustava 1861. god., ali ne i u vrijeme od uvođenja ustavne monarhije do Prvoga svjetskoga rata. Usp. Stančić, N., Hrvatska u Europi – između srednje, sredozemne i istočne Europe, u: Hrvatska i Europa , sv. 4: Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX. stoljeće), Zagreb, 2009., str. 39.