Nova Istra

223 Miroslava TUŠEK OGLEDI I ZAPISCI Feljton je, prema Haackeu, minijaturno umjetničko djelo, a zajednička je osobina svih oblika i podvrsta: jednostavno i atraktivno izlaganje. Kratki opisi tu nisu meha- nički produkt, nego zrače posebnošću autora. Nadalje, bez obzira na to u kojem vremenu živjeli njihovi autori, feljtoni su neka vrsta stenograma života. Od nastajanja do danas vezani su za stvarnost i ne mogu se služiti izmišljenim. Pisac feljtona je autor s posebnim karakteristikama i s osobitim odnosom prema čitatelju. Čitajući dobar feljton, čitalac uopće ne primjećuje da su misli, na koje on inače ne bi nikada došao, postale same po sebi razumljive kao da su njegove vlastite. Dobar feljtonist od feljtona ne zahtijeva previše. On zna da ne može nadomjestiti znanstve- ni prikaz, ali jednako tako ne može biti šarlatan koji razgovara o stvarima koje do- voljno ne razumije. Dobar feljtonist viđeno, slušano i doživljeno ponovno oblikuje. On je stalan promatrač stvarnosti i osmišljava je, skuplja dojmove i poput slikara sve to zgušnjava u malu sliku velikih trenutaka svakodnevice, kao pravi pjesnik. Dobar feljtonist posjeduje zdravu i iskonsku glad za doživljajem i gotovo dječju radozna- lost. Osobito pjesnički feljtonist doživljaje osmišljava u obliku opisa i refleksija, pri čemu jezgru čine njegova zapažanja, shvaćanja i iskustvo. Dobar feljtonist mora biti vješt žurnalist, ali i posjedovati sposobnost uvježbana pisca, te imati srce – tankoćutna pjesnika. Samo tako može promatrati svijet svojim očima, kako bi ga drugima nanovo otkrivao i bio im učitelj i tihi voditelj u shva- ćanju ljepote života. On je pjesnik svakodnevice, pjesnik ulice, reporter stvarnosti, impresionist i naturalist. Njemu je potreban doživljaj, kao susret duše sa svijetom i pošiljateljem poruka, namijenjenih samo njemu. Feljtonist se razlikuje od obična promatrača svakidašnjice po tome što vidi po- sebnost i neponovljivost u trivijalnosti svakodnevice, što pronalazi slučajeve nepro- na taj način dao za pravo feljton-romanu kao posebnoj vrsti romana, koja danas daje svoj obol svekolikoj literaturi. Suvremeno i posebno svakodnevno, ono gotovo dnevno, sporo i teško ulazi u roman jer je to još neslegnuto i nezaokruženo zbivanje, a i tradicionalni roman je dosta za- natski kompliciran i sporo nastaje i uvijek teži da obuhvati jedno zaokruženo kretanje u životu. Opredjeljujući se za recepciju odmah, feljtonski tok u literaturi se obično opredjeljuje za suvre- mene sadržaje; opredjeljujući se tako prema trenutnoj recepciji, feljton-roman drži u prisnom kontaktu suvremenu literaturu s aktualnim.“ d) Feljton esej. Više raspravlja nego što dokazuje, više izlaže nego što razlaže. e) Povijesni feljton. Dominantna historiografska i publicistička forma danas; pozitivno utječe na historiografiju da bude čitljivija, ali podmećući često politički stav, umjesto povijesne svijesti stvara i nemale zabune baš u samoj historiografiji. Na „presjecištu“ između ideje i priče, obično ostaje bez dokaza. f ) Naučni feljton. g) Feljton o špijunaži, itd.