Nova Istra

221 Miroslava TUŠEK OGLEDI I ZAPISCI shematizma. Što se tiče sadržaja, feljton je bio (i ostao) kameleonski (Haacke). Naime, sve što se događa u svijetu može se odraziti u feljtonu na svojstven način i može u njemu biti obrađeno. Premda se čini da feljton nastaje na marginama onoga što se zbiva, on posreduje u komunikaciji sa svijetom i izražava sâm život. Tako se „feljtonski način izražavanja razvio u literarni izraz koji u ovom našem specijalistički izdijeljenom svijetu igra komunikativnu ulogu vezivanja između izmrvljenih svjetova.“ 5 U tematskom oblikovanju, a razmatrajući povijesno-razvojni tok, u feljtonima se ne mogu pronaći iste zakonitosti. No, bez obzira na to u kojem vremenu nastali, obuhvaćajući kulturne i političke događaje – kao i etičke i socijalne probleme druš- tva – i bez obzira na mnoštvo tematskih raznolikosti, neke su im osobine zajednič- ke. Prije svega feljtonu aktualnost određuje značenje jer je feljton odjek duhovnih i povijesnih zbivanja jednoga vremena. U kojoj će se mjeri u njemu raspravljati o aktualnim događajima, ovisi o idejnim i estetskim shvaćanjima feljtonista kao i o funkciji rubrike lista za koji piše. Sljedeća je zajednička odlika feljtona – konkret- nost osoba i događaja. Osobe, događaji, mjesto i vrijeme zbivanja, iako prikriveni, u feljtonu ne smiju biti izmišljeni. Na prethodne se osobine feljtona nadovezuje meditacija i razgovor koji je vrlo često pun osjećajnih naboja izazivajući u čitatelja zanimanje da feljton pročita do kraja. Posebnu pažnju zaslužuje kompozicija feljtona i pripovjedačka tehnika. Feljton je sastavljen od različitih lirskih i epskih elemenata povezanih na speci- fičan način. Tu ima opisa prirode, interijera, ljudi, ima kritike, šaljivog i ironičnog pričanja, ima dijaloga i monologa, citata, anegdota, aforizama, čak i stihova. Jedna je od značajki feljtona subjektivan način izražavanja, 6 konkretna prisutnost autora u pripovijedanju, koji nerijetko priča u prvome licu. Paul Lindau ovako je opisao autora feljtona: „Svakog čitaoca neusiljeno hvata is- pod ruke i vodi ga u šetnju. Na širokom putu ostaje dugo. Uskoro skreće na uži put, a onda u malu hladovitu stazu gdje se može lijepo, bez smetnje razgovarati o svim mogućim pitanjima (...) Zaista zna razgovarati bolje nego itko drugi.“ 7 Dobra kompozicija feljtona podrazumijeva uvod, te vanjsku i nutarnju poveza- nost. U uvodu može biti neka originalna, iznenađujuća misao, citat, šaljiva poslovi- ca, aforizam, anegdota i sl. Vanjska povezanost feljtona proizlazi iz njegova oblika; to može biti pismo, razgovor, portret, zapis, skica nekog događaja, problemska me- ditacija i sl. Unutarnju povezanost feljtona čini misaoni i osjećajni način izražavanja, 5 Vojislav Đurović:„Otvoren za sve sadržaje“, Književne novine, 29. 6. 1979. 6 France Vreg, isto. 7 Paul Lindau:„Jules Janin, der Fürst des Feuilletons“, Suvremeno novinarstvo , isto.