Nova Istra

320 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ Südmark , Deutsche Sängerrunde , Deutsches Heim , Deutscher Schulverein , Patriotischer Frauenverein , Verein Geselliger Lesezirkel , Turnverein ...) ili od talijanskoga kazališta Politeama Ciscutti i brojnih talijanskih svakovrsnih klubova, udruga i društava ( Lega nazionale , Gabinetto di lettura , Giovine Pola , Circolo educativo popolare di Pola , Circo- lo di coltura , Società per divertimento famigliare , Circolo famigliare , Club Rosa , Banda cittadina , Coro cittadino , Società orchestrale , Circolo cattolico di lettura , Circolo musicale Adria , Società nautica Pietas Julia , Veloce club Polese , Società ginnastica , Touring Club Italiano ...) „razbacanih“ po čitavu gradu. U svim sjedištima tih silnih društava i udruga bilo je, kao i posvuda diljem grada, većih i manjih šankova, birtija i „oštarija“, kavana i restorana, za (alkoholnu) okrjepu članova. Pula je odvajkada slovila za pijani grad (Epulonovo prokletstvo) 105 , za grad koji ne poznaje fiziološki fenomen žeđi. Vojnici i mornari, proleteri i radnici, pri- došlice i slučajnici, osamljeni inženjeri i vojni stručnjaci, mladi i stari, svi su se voljeli družiti i čavrljati uz veselu čašicu ohrabrenja.„Od samog početka pilo se u Puli mno- go. (...) Bilo bi možda pretjerano ustvrditi, da je sve, što je u jednoj godini dovezeno, i potrošeno u toj godini, i u samoj Puli. Kad bi tako bilo, bila bi potrošnja na onih 27.000 stanovnika godine 1885. 164 kg brašna, 159 litara vina i 56 litara piva godiš- nje u prosjeku na svakog stanovnika, mladoga i staroga. Mada se stanovništvo Pule tada sastojalo od pretežno mladih ljudi, vojnika, mornara i mladih radnika, izgleda nam ovaj prosjek potrošnje kruha, vina i piva prosječno na jednoga stanovnika nešto prevelik.“ 106 Bilo kako bilo, vina i piva Puli nije nedostajalo. Vojnici i mornari i sve moguće vrste alkohola odvajkada su se dobro nadopunja- vali i slagali (dobri domaćini svugdje po gradu) 107 , radnici i čaša-dvije vina (što se obično protegnulo na pet-šest-sedam) nakon posla (u Arsenalu) bila je proleterska tradicija (u nezaobilaznim „oštarijama“), pivo u časnika po izlasku iz vojarni bila je normalna austrijska navada (najčešće u Mornaričkome klubu, ali i u gradskim pivnicama) 108 , kao i večernja čašica konjaka, pjenušca ili likera u građana (i građan- ki), uz strane i domaće novine (ili knjigu) i tih razgovor (u kavanama). Pilo se više 105 Rimski povjesničar i književnik Tit Livije u doba Augusta (Oktavijana), u 41. knjizi Povijesti Rima (Ab Urbe condita) o histarskim ratovima, spominje Epulona, kraljića ( regulus ) Histra, kao proždrljivca i pijanca. Usp. Mate Križman: Antička svjedočanstva o Istri , nav. dj., str. 172-235. 106 Mate Balota: Puna je Pula , nav. dj., str. 45-46. 107 „U čast gostiju (s ruskoga broda Navara, op. p. ) priređeno je bilo veliko pučko veselje na prostra- noj livadi u Šijani. Ruski mornari su se družili s našim hrvatskim mornarima i po mnogobroj- nim gostionicama, pjevalo se i nazdravljalo za slavensko bratstvo i prijateljstvo.“ Ante Tentor: „Uspomena na staru Pulu“, nav. dj., str. 88-89. 108 „Postao sam svojim knjigama malo-pomalo nevjeran i sjedio sam s veselim prijateljima, do dubo- ko u noć u pivskim i vinskim podrumima. Zbog narušene unutarnje ravnoteže i svog dubokog životnog nezadovoljstva, bijah u opasnosti da me obuzme, uz veoma dojmljiva uživanja, pot-