Nova Istra

316 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ ( Via Sergia ), u parkovima, na proslavama, gradskim koncertima, kršćanskim pro- cesijama, obljetnicama, prijekorno se mjerkali i podnosili, učili se specifičnoj, pulj- skoj gradskoj toleranciji, osebujnom puljskom suživotu, svatko iz svoga kulturno- ga očišta, svoga nacionalnoga rakursa (i ponosa), iz svoje civilizacijske perspektive (pojednostavljeno: Hrvati seljačko-proleterske, Talijani malograđanske i Nijemci vojno-građanske), stvarali su i gradili puljsku snošljivost i podnošljivost (strpljivu trpljivost). Premda vojno-mornarički grad (ili možda upravo zato), Pula krajem 19. i počet- kom 20. stoljeća nije nimalo zaostajala za ostalim europskim gradovima (približne veličine pa i većima), tada naglo probuđenih mjesta kulture, zabave, hedonizma i do- kolice. Zasićeni stalnim gradskim prijeporima, političkim trzavicama, nacionalnim netrpeljivostima, stalnim sukobima i životnim nedaćama, Puljani su se, svatko na svoj način (prema društvenom, nacionalnom, klasnom i inom, napose financijskom, položaju) znali vrlo dobro opuštati, uživati u svakojakim događajima i veseliti se gradskome životu. Uostalom, grad na moru, na Mediteranu (čega su ponajviše bili svjesni Talijani), na razvedenoj zapadnoj i južnoistarskoj obali, pružao je iznimna utočišta u samome urbsu, njegovoj luci, na periferiji i okolici za različita opuštanja, razbibrige i dokoličarenja, ali ne zaboravimo: budno policijsko i mornaričko oko sve prati, svaki korak Puljana. Dvije godine prije utemeljenja Arsenala (i suvremenoga grada), između današnje- ga Danteova trga i Ulice Sergijevaca uz crkvu Gospe od Milosrđa, zaslugom puljsko- ga građevinskog poduzetnika, profitera i silom prilika dobrotvora Pietra Ciscuttija (1822. – 1890.), sagrađeno je prvo suvremeno kazalište u Puli, mala kazališna zgra- da Teatro Nuovo (Novo kazalište s parterom i 42 lože u mezaninu i na prvome katu, što je sasvim zadovoljavalo ondašnje skromne puljske potrebe za scenskom zaba- vom) otvorena je Puljanima 26. prosinca 1854. 94 „Stube koje su u kazalištu vodile do mezanina, također su vodile i do prelijepe dvorane za bal koja je uz odabrane ta- piserije, parkete, ogledala, lustere i divnu sjedeću garnituru sadržavala i dvije slike, ulja na platnu vrijedna divljenja zbog izvedbe, kao i zbog izvanredne sličnosti s nasli- kanim osobama. Jedna je prikazivala cara Franju Josipa I. i njegovu ljupku suprugu 94 „Na mjestu gdje je nekoliko godina prije (27. prosinca 1851.) bio izgorio augustinski samostan uz crkvu Sv. Marije od Milosrđa, na uglu ulice Sergijevaca i Prolaza kod kazališta, pored Dan- teovog trga, otvoreno je 26. prosinca 1854. prvo suvremeno kazalište u Puli, ujedno najstarije suvremeno kazalište u Hrvatskoj, koje je svojim novcem sagradio pulski poduzetnik i dobrotvor Pietro Ciscutti.“ Attilio Krizmanić: „Prostorni razvitak austrijske Pule“, u: Elmo Cvek (ur.), Srđa Orbanić (prir.): Pula: tri tisućljeća mita i stvarnosti , nav. dj., str. 127.