Nova Istra

311 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU strumentalizacije i prostituiranja vlastite ideje, u anarhističkom pokretu ponajprije ideje slobode (izvan svake nametnute države) i odbacivanja svakoga autoriteta, tako ni tada popularan anarhizam nije izuzetak, dapače: u svoje ilegalne redove prima sumnjive članove koji nisu, ni pameću ni znanjem ni moralnošću, dorasli slobodar- skoj i antiautoritativnoj ideji anarhizma ili pak usamljeni simpatizeri samostalno dje- luju u ime anarhizma. Siromašan zidar Luigi Lucheni, samovoljni ubojica žene (što je u borbenome, terorističkome anarhizmu „propagande djelom“ iznimna rijetkost, zapravo čin kukavištva), formalne supruge austrijskoga cara i kralja Franje Josipa I., bio je ovo potonje, samo pomodarski zadojen anarhist željan vlastite promocije. Nakon Luchenijeve turpijice zabodene u caričino srce, austrijska državna propa- ganda stalno je upozoravala na moguće anarhističke akcije koje se navodno šire ze- mljom, njenim pokrajinama, gradovima i poglavito prijete vojsci, Ratnoj mornarici, njezinim lukama i glavnoj ratnoj luci:„Oblasti je ovo javljeno bezimenim pismom, te saobćeno, da se namjeravaju u zrak dignuti brodovi Arpad i Habsburg, koji se u luci zgotavljaju. Političke oblasti, pregovarale su sa oblastima ratne mornarice o mjerama, te su pozvana iz Pulja četiri torpedna čamca u pomoć, koji krstare u blizini gradili- šta i po noći razsvjetljuju električnim zrakama okoliš gradnje.“ 74 Ili nekoliko godina kasnije: „Prigodom dolaska njemačkog cara u Pulu i putovanja do Beča, poduzete su bile velike mjere sjegurnosti. Pula je bila dne 6. t. mj. puna naroda, ulice živah- ne, došlo je i množtvo tajnih policijskih agenata. Duž željezničkog puta, osobito u štancijama a najviše u Beču poduzete su bile najstrožije mjere sjegurnosti. Dočulo se naime, da je centralni odbor anarhista u Ženevi, dao nalog dvima anarhistima, jednom Rusu a drugom Španjolcu, da po mogućnosti ubiju ili Vilima II. ili budi si kojeg vladara.“ 75 Sablast anarhizma „strahovitih ljudi“ i bauk terorizma „najvećih ni- štarija ljudskoga družtva“ širio se Austrijskim primorjem. Anarhističke ideje u Pulu (i Istru) stižu, kao i socijaldemokracija, preko Trsta nakon posljednjega razdoblja ujedinjenja Italije (60-ih godina 19. stoljeća), kad se s odvažnim talijanskim vođama ujedinjenja, Giuseppeom Garibaldijem i Giuseppe- om Mazzinijem, družio Mihail Bakunjin, vrli protivnik svake monarhije (poglavito i nadasve Habsburške, 76 nakon što je proveo jedanaest mjeseci u okovima, 1850. i 74 „Strah od anarhista!“, Naša sloga , br. 24, Pula, 25. marča 1902. 75 „U potrazi za anarhistima“, Omnibus , Pula, 8. svibnja 1908. 76 Godine 1861. piše prijatelju Aleksandru Hercenu: „Razorenje, potpuno razorenje Austrijskog carstva bit će moja poslijednja riječ; ne velim – djelo: to bi bilo previše častoljubivo; da mu poslu- žim, pripravan sam poći u bubnjare ili profaze, pa uspije li mi pomaći ga naprijed samo za dlaku, bit ću zadovoljan. A onda će doći slavna slobodna slavenska federacija, jedini izlaz za Rusiju, Ukrajinu, Poljsku i uopće za slavenske narode.“ Aleksandar Hercen: Prošlost i razmišljanja , sv. III., Matica hrvatska, Zagreb, 1948., str. 380.