Nova Istra

305 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU došljaci u prvo su vrijeme spavali u nedovršenim građevinama, u praznim vagonima, po šumarcima i vršili su velik broj sitnih krađa. (...) U samoj su se gradskoj općini dešavale pronevjere, u kojima su bile upletene desetine ljudi. Takve pojave koje su pratioci naglog razvitka gradova u kapitalizmu i osobito kapitalizma s kolonijalnim karakterom, a takav je bio puljski državni kapitalizam, jednostavno su pripisivane Austriji i austrijskom sistemu.“ 55 Pula je dostigla sve urbane vrijednosti suvremenih europskih gradova, jednako tako (ako ne i više) „pokupila“ je sve gradske nedostat- ke i društvene opasnosti velikoga europskoga grada, k tomu, povrh svega, rigidnoga austrijskog (srednjoeuropskog) vojno-mornaričkoga grada. Pula je pred Veliki rat postala najvećim okupljalištem radne snage u Istri, od 33.396 radnika i službenika, u Puli je bilo zaposleno njih čak 84,42% ili 28.194 (većina njih puljski je proletarijat: metalski, brodarski, strojarski, građevinski i ini radnici), 56 što je, pored nacionalnih i vojno-civilnih sukoba, značajno utjecalo na ne- mirnu socijalnu, političku i klasnu klimu u gradu. Samo je masovni radnički pokret i puljski proletarijat mogao donekle primiriti posvađane i suprotstavljene međuna- cionalne i mornaričko-civilne odnose u gradu, uspostaviti rubno započeti kozmo- politizam i međunacionalno povjerenje (gradske klasne razlike neminovno opsta- ju do socijalne revolucije), ali bilo je već kasno, Prvo svjetsko klanje već je skupljalo streljivo i brusilo bajunete. Anarhisti Ako je u austrijskoj Puli uistinu bilo nepatvorenoga, neformalnoga, pravoga i sa- držajnoga kozmopolitizma (suživotne multietničnosti), zasigurno ga je bilo među puljskim anarhistima, među tim anonimnim radikalnim revolucionarima (čiji će broj jednako ostati tajnovit kao i većina njih samih) narodnosna je pripadnost bila najmanje bitna (usputna datost rođenjem), a važnije je bilo potajice se sastajati po skrovitim mjestima Pule (mračnim stanovima i zabitim„oštarijama“) i dogovarati sustavno uništavanje (do potpunoga ukinuća) za njih brutalne austrougarske drža- ve. Znali su stari puljski anarhisti, još od Josepha Proudhona, što je državni teror i što znači svako vladanje, poglavito rigidno: „Znači i da si pod izlikom javne koristi i općeg interesa dužan plaćati poreze, dresiran, otkupljivan, iskorištavan, monopo- liziran, iznuđivan, iscijeđen, prevaren, opljačkan i na prvi znak otpora ili prve rije- či optužbe kažnjen, prezren, nadgledan, progonjen, izgrđen, izubijan, razoružan, ugušen, zatvoren, suđen, osuđen, prognan, žrtvovan, prodan, izdan i na kraju još 55 Mate Balota: Puna je Pula , nav. dj., str. 83. 56 Ivan Beuc: „Istarske studije“, nav. dj., str. 201-207.