Nova Istra

131 Dragutin LUČIĆ Luce ZBILJA I SUDBINA KNJIŽEVNOSTI na osobit način„umišljenoj epohi“ koja ne boluje od neke umišljene bolesti, nego, što je opasnije, od umišljenoga zdravlja koje se održava na aparatima, na prepa- ratima, na stalnoj prevenciji, koja, zapravo, i kad in concreto pomaže, ima tek pla- cebo efekt , drugim riječima izazvano je na neprestano napredovanje, na stalan po- rast, prirast kojemu se ne može nazrijeti kraj... Konačno, ništa, pa ni književnost u najširemu smislu riječi, a o čijoj sudbini je ovdje riječ, nije imuna na ovu bolest, na ovu opasnost, štoviše, najopasniju opasnost! U narečenom tragu, Ujević će, u već spomenutoj pjesmi Automati , ispjevati i ovakve uznemirujuće stihove: Napustili smo svaki pojam svoga u statistici kao u arestu; i knjižimo se, voljom dobrog Boga, svaki ko cifra na svojemu mjestu, ko zatrpani znak na palimpsestu. II. ILUMINACIJA Vjera u umjetnost „ Sadržaj i volja poezije? Manje nego sjena paukove pređe, trak sunca u dječjim prsti- ma ...“ – tako je zapisao u ogledu Sumrak poezije ( IX .). Ako se zna da je za nj „mo- derna pjesnička estetika“, na kraju krajeva, „samo lirska estetika“, onda postaje ra- zvidno da se zapravo sudi o umjetnosti, odnosno književnosti kao takvoj. No, nije li otuda, pa gotovo sablažnjivo, ma i pomisliti da nešto do te mjere krhko može biti spašeno, štoviše spasonosno? No ipak! Nije li, kao što se vjeruje, usprkos sablazni, i jedan sluga ljudi, zapravo bio Božji sin, što će reći – Bog?! U toj putanji austrijski suvremeni filozof Konrad Paul Liessmann, u knjizi ogle- da Zukunft kommt! ( Budućnost dolazi! ), napominje da nisu rijetki oni koji su moder- nu umjetnost interpretirali kao „sekulariziranu religiju“, te se poziva na teoretičara kulture Borisa Groysa od kojega i dohodi teza da moderno umjetničko djelo poka- zuje logičku strukturu nalik onoj Isusa Krista u istumačenju Sörena A. Kierkegaar- da. Naime, prema Kierkegaardu na Isusu se ne mogu uočiti nikakve osobitosti koje bi upućivale na njegovu božanstvenost, iz njegove pojavnosti ne dâ se ustanoviti je li dotični čovjek ili bog? Odluka je u domeni vjere. Nevjerni Tome, pak, za tako ne- što iziskuju dokaze! Od dana kad je AndyWarhol, radikalnije od Duchampa, Brillo Boxes , bez ikakvih preinaka, iz američkih drugstorea premjestio u izložbene prostore ,