Nova Istra

197 Davor MANDIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA kolke – Istranke“) bio je u činjenici što je đacima zabranjeno biti članovima društva koje u školi nema podružnicu te da bi to trebalo biti jedno od polja rada – ishoditi dopuštenje škola. Pozvat će vodstvo na aktivniji rad članstva među nečlanovima uz sugestiju da je esperanto kao jezik komunikacije među članstvom oružje „u borbi za našu stvar“ 24 . Priložit će svome pismu i članak Zvane Črnje objavljen u „La Suda Stelo“, glasilu esperantskog pokreta Jugoslavije, za rujan. U glasilu je Črnja izvijestio o tomu da je hrvatska i slovenska emigrantska omladina Julijske krajine odlučila ko- respondenciju s inozemstvom voditi na esperantu te da je Odbor hrvatske i sloven- ske omladine s konferencije održane na Sušaku Drugom svjetskom omladinskom kongresu već poslao pozdravno pismo na esperantu, u kojem pozdravlja rad mladih, pozitivnih i naprednjačkih„sila cijelog svijeta za mir i slobodu“.„Veliki“ narodi name- ću svoj jezik„malim narodima“, ustvrdit će Črnja, dodajući da to najbolje osjeća istar- ska omladina, a osjetila je i istarska omladina u emigraciji jer su u svojem užem za- vičaju morali govoriti tuđi jezik, i upravo zato esperanto može biti univerzalan jezik koji zbližava narode radi postizanja mira te da je to pravi razlog zašto ga omladinci- emigranti uče i govore. Hoće li se i neemigrantska omladina, koja je izvan organiza- cije, povesti za ovim primjerom, pita se Črnja i retorički nastavlja – hoće li oni koji su napustili svoju domovinu/zavičaj i roditelje da bi krenuli u hrvatske škole i dalje mirno gledati kako se hrvatski jezik zapostavlja u međunarodnim odnosima? Zato predlaže da se uvede neutralni međunarodni jezik. Esperanto je upravo takav jezik, jer se može naučiti za samo četiri mjeseca, pristupačan je i ljudima s nižom naobraz- bom. To je jezik, nastavlja Črnja, koji se može prilagoditi svim suvremenim potre- bama i „ima toliko izražajnih sredstava kojim se mogu izraziti sve nijanse govora, a brojem riječi (400.000) nadmašuje ostale jezike. Uvedimo neutralni međunarodni jezik, predlaže Črnja, koji će biti sredstvom zbližavanja, suradnje među narodima i jamstvom napretka narodnih jezika, a pojedinac će tako svoje znanje, kulturu i isku- stvo moći staviti u službu čovječanstva. I zato je emigrantska omladina prije svih pri- hvatila esperanto, zaključuje Črnja 25 . U posljednjemu broju, točnije trobroju Istre , glasilu Saveza, br. 50, 51 i 52, s nad- nevkom 23. prosinca 1938., uredništvo na trećoj stranici u trećemu stupcu, poslije dviju Balotinih pjesma U piratsken gradu i Svićari , objavljuje Črnjinu Naš Galjardo , a na desetoj njegovu pjesmu Težaki. Uz ime i prezime pobliže će odrediti, kao i u rani- je objavljenim pjesmama, uže podrijetlo njegove čakavštine – Žminjština. Vjerojat- no ponukan tekstom/raspravomMate Balote Lijepi mrtvac , kojom je Balota iznova otvorio raspravu započetu godine 1935. o životnoj sposobnosti čakavskoga govora i 24 NAŠA OMLADINA, Omladina i esperanto, Istra , god. X., br. 39, 30. rujna 1938., str. 3. 25 Isto.