Nova Istra

192 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Davor MANDIĆ vorina Trinajstića. 14 Istoga mjeseca (u lipnju 1938.) Črnja prisustvuje zajedničkom sastanku napredne zagrebačke i revolucionarne istarske omladine, odnosno sastanku mlađih članova KP i SKOJ-a prihvaćajući antifašističku liniju naprednog lijevog, an- tifašističkog dijela istarske emigracije. Obljetnica paljenja tršćanskoga hotela „Balkan“, u sklopu kojeg je djelovao sloven- ski Narodni dom s knjižnicom, a što su počinile fašističke skvadre 13. srpnja 1920., te dan kasnije spaljivanje pulskog hrvatskoga Narodnog doma s pučkom knjižnicom i fondom od 7.000 knjiga, bili su povodom vodstvu sušačke Omladinske sekcije, gdje aktivno djeluje Zvane Črnja, za organizaciju drugih po redu Usmenih novina . Pred punom dvoranom sušačkih emigranata Istrana, u nedjelju 17. srpnja 1938. s počet- kom u 10 sati, Usmene novine otvorio je Dušan Tumpić predavanjem:„Povodom pa- ljenja Balkana“, a zaključio Črnja recitiranjem svojih pjesama: Težaki , Dobro nam je ovdje biti i Pod ladonjon... 15 . Aktivnost sušačke Omladinske sekcije, posebno njenog vodstva koje se zalagalo za omasovljenje organizacije i osnivanje novih omladinskih sekcija u gradovima gdje su djelovali ogranci istarskih emigrantskih udruga te za po- vezivanje sekcija radi koordinacije rada, utjecalo je na to da za mjesto održavanja Prve omladinske konferencije ustrojenih gradskih omladinskih sekcija emigrantskog društva Istra u kolovozu 1938. umjesto Zagreba bude izabran Sušak. Dodatan mo- tiv za izbor Sušaka bila je blizina granice, veliki broj mladih i priznanje agilnom vod- stvu sušačke sekcije za uspješan rad. Kao član Radnog odbora omladinskih sekcija Julijske krajine, Zvane je Črnja predlagao aktivnosti, postavljao ciljeve i zadatke te bez ustručavanja ulazio u polemike, dopunjavao svojim diskusijama prijedloge na- prednih omladinaca, istarskih emigranata, zalažući se za analizu dotadašnjeg rada, tražeći da se istaknu uspjesi i analiziraju neuspjesi. Uočavajući da svi pokreti – kul- turni, nacionalni ili stranački – članstvo novače iz omladinskog „bazena“, kako bi se omasovili i mogli izvršavati programske zadatke, Črnja zaključuje da se istarska emi- grantska mladost u to vrijeme ne oduševljava emigrantskim idejama i programom rada pokreta, da je vodstvo ne okuplja i ne povezuje te da rad vodstva ni na koji način ne pokazuje kako su mladi potrebni pokretu. Črnja će ustvrditi da je omladina „uvi- a u partizane odlazi s Josipom Matasom krajem prosinca 1941. Kao član Kotarskog komiteta KPH Bosiljevo poginuo je koncem kolovoza 1943. nakon pada u njemačku zasjedu na području Suhora – Bosiljevo. 14 Davorin Trinajstić rođen je u Pobrima kod Matulja 27. prosinca 1912. Nakon završetka pučke škole, obrazovanje nastavlja u Zagrebu. Primljen je u Istarski internat. Upisuje Učiteljsku školu, a potom Filozofski fakultet. Istodobno radi kao odgojitelj u Zavodu za gluhonijemu djecu. U SKOJ je primljen 1936. u Zagrebu. Aktivist NOP-a od 1941. Uhićen u Zagrebu u akciji lije- pljena plakata (lipanj – srpanj 1941.). Prema nekim podatcima ubijen je u Jasenovcu 1941. 15 Druge usmene novine O. S. u Sušaku, Istra , god. X., br. 29, 21. srpnja 1938., str. 6.