Nova Istra

187 Davor MANDIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA materijalista, od lijevih do desnih, konzervativaca i progresivnih mladih elemenata, učenjaka, pjesnika i književnika. Odnos prema nacionalsocijalizmu u Njemačkoj i talijanskom fašizmu, ratu u Abesiniji, građanskom ratu u Španjolskoj, odnosima Rima i Beograda bili su dodatni motiv previranja. Svaki od ovih događaja unio je i strepnje i nade među istarske emigrante, posebice među starije, ali i mlade, te je bio povodom traženju novih oblika rada i rješenja državnopravnog statusa Istre. Pro- gram Saveza jugoslavenskih emigranata nikad nije bio razrađen i samo se tražilo da organizacija bude izvan političkih stranaka, iz uvjerenja da bi opredjeljenje za neku stranku podijelio emigrantsku zajednicu. Nije se protivilo antifašizmu, ali ga se nije ni javno zagovaralo. No, sama činjenica da je djelovanje emigrantske zajednice bilo upereno protiv fašističke Italije posredno ukazuje na njegovo postojanje. Dolazak Tone Peruška u proljeće 1936. na čelo uredništva Istre , glasila Saveza emigranata Julijske krajine, označio je daljnji razvoj političke svijesti emigracije i na- roda Julijske krajine. Premda su političko-idejni sadržaj lista određivale dnevno-po- litičke prilike, novo uredništvo prati i uspon nacizma i Španjolski građanski rat koji označava kao sukob fašizma i antifašizma, čime potiče i emigraciju da se opredijeli. Tjednik je bio jasan u svom sadržaju i opredjeljenju, a kako je bio legalan list, cen- zura je bila čimbenik koji je dolazio do izražaja kada se određivao sadržaj priloga svakog broja. Antifašizam glasila, koje je dosljedno razvijalo tu ideju i internaciona- lizam, djelovao je i na mlađi naraštaj te posredno poticao nezadovoljstvo i neslogu među članovima, ali i u vodstvu pokreta. Uređujući list, Tone Peruško otvara nove rubrike, preuzima stare i uvodi nove suradnike. Priliku daje i istarskoj omladini koja je svjesna ne samo svoje nacionalne pripadnosti nego se ne miri s postojećim stanjem, prilikama u vodstvu pokreta i traži nove putove rada i ispravljanje nepravde, čvršću organiziranost i jasan politički program. sabora, svezak 2., Pazinski memorijal 1970., Pazin, 1971., str. 107-129; JANJATOVIĆ, Bosiljka, Istarska problematika u zagrebačkom listu Istra , Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata (1918. – 1943.) , Hrvatski insti- tut za povijest – Društvo „Egzodus istarskih Hrvata“, Zagreb, 2001., str. 723-757.; DOBRIĆ, Bruno, Suradnja Matka Rojnića u zagrebačkom listu Istra , u: Stručni skup Matko Rojnić: knjiž- ničar i povjesničar – povodom 100. obljetnice rođenja (1908. – 1981.), Medulin, 12. svibnja 2008.: zbornik radova / uredili Bruno Dobrić i Slavko Harni, Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica; Pula: Gradska knjižnica i čitaonica, 2010., str. 1-16; ŠETIĆ, Nevio – MANIN, Marino,„Istarski“ internat u Karlovcu i Zagrebu (1919. – 1941.), u: Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata (1918. – 1943.) / ur. Marino Manin, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Društvo „Egzodus istarskih Hrvata“, 2001., str. 489-530; LAUŠIĆ, Ante, Glasilo Istra kao migracijski krik, u: Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata (1918. – 1943.) / ur. Marino Manin, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Društvo„Egzodus istarskih Hrvata“, 2001., str. 757-763.