Nova Istra

146 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Ivana Paula GORTAN-CARLIN Harmonija – harmonijska vertikala sastavljena od tonova istarske ljestvice (upo- raba smanjenih kvintakorda i/ili septakorda; uporaba klastera) – tonalitetno-modalitetna nestabilnost – uporaba bitonalnosti, odnosno bimodalnosti – unisono završetci iz smanjene terce – završetci u oktavi iz povećane sekste Utjecaj teksta – uporaba onomatopejskog „traj-na-ni-na-ne-na“ i sličnih glasova koji oponašaju zvuk sopela – uporaba čakavice ili cakavice Zvuk (boja) – izbor instrumenata i glasova je slobodan Izvor: Gortan-Carlin, 2012. Osim u umjetničkoj glazbi, elemente istarskoga identiteta u glazbi nalazimo i u zabavnoj glazbi. Dok je „Čakavski poetski val /.../ ušao u opći sklop naše predratne 2 socijalne poezije i tamo zauzima najbuntovnije mjesto“ (Črnja, 1988.: 32), glazbeni Ča-val započeo je u zabavnoj glazbi kao „odgovor na politički i socijalni život Istre /.../ odnosno, [kao] potreba iskazivanja regionalnog identiteta“ (Orlić, 2004.: 104) nakon Domovinskoga rata. U Ča-val spada zabavna glazba, od popa i rocka do teh- no- i drugih sub-žanrova, a zajedničko im je korištenje dijalekta, ne samo regional- nog, već i lokalnih dijalekata. Pjesme Ča-vala uspjele su se u devedesetima 20. st. izdići iz regionalnih okvira i istaknuti se kao pjesme regionalnog identiteta na naci- onalnoj razini. One se temelje na čakavskom ili cakavskom tekstu s ciljem, kako su na „Dori“ 2020. pjevali Alen Vitasović i Božidarka Matija – Čerina,„da se ne pozabi i da se ne zatare“. Ovdje se potvrđuje Črnjina tvrdnja kako dijalekt ima „funkciju da malim partikularnim svjetovima sačuva njihovu prisnost, da humanoj materiji saču- va njen autentičan i originalan dah, a što je najvažnije, da pomoću svojih izražajnih mogućnosti povuče u poeziju sve ono što je uz te mogućnosti tisućama niti čvrsto vezano: pravi autentični život. Ono što su čakavski pjesnici rekli na pretežno težač- kom i u književnom smislu sasvim nerazvijenom govoru svojih lokaliteta, ne bi se moglo ni obuhvatiti ni izraziti književnim jezikom.“ (Črnja, 1988.: 32). Uz Ča-val, mlađe folklorno osviještene generacije okupljaju se u glazbene etno-skupine te izvo- de etno-glazbu ili tzv. world-music gdje se narodne melodije isprepliću s ritmovima različitih žanrova zabavne glazbe uz zvuk instrumenata popularne glazbe, ali i na- rodnih glazbala. Na taj način spajaju folklorni i moderni glazbeni izričaj. 2 Misli se na II. svj. rat.