Nova Istra

141 Mirko ĆURIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA koncepte u ime zajednice gojca marnih „Svetinjâ Ti rodnih.“ Strossmayerov dar nije uludo bacanje novca već nastavak borbe za jačanjem nacionalnog identiteta, pre- ciznije učvršćivanjem i „preoblikovanja nacionalnog identiteta“ (Fukuyama, 2020.: 208), jer su nacije entiteti „društveno konstituirani od vrha do dna i od dna do vrha (...). Oni koji ih konstituiraju mogu namjerno oblikovati identitete kako bi odgova- rali karakteristikama i navikama naroda.“ (Ibid., 209) Znakovito je to da istu pri- godnicu Ivančić objavljuje u časopisu Vrhbosna , u Sarajevu, čime dodatno naglašava širinu hrvatskoga kulturnog i nacionalnog prostora, ali i osjećaj pripadnosti zajed- nici koja se ne ostvaruje samo na prostoru od Kotora do Kopra, u kojem se odvija njegovo profesionalno djelovanje. U tom smislu prigodnica Strossmayeru jasan je pragmatičan i kulturološki znak. Zaključak Unutar obimnog korpusa prigodnica biskupu Strossmayeru, koje nastaju od 1850. do sredine 20. stoljeća, do sada je popisano 120 poznatih i 36 anonimnih autora. Među njima zapaženo mjesto ima prigodnica Stjepana Marije Ivančića objavljena dva puta u Glasniku đakovačke ili Bosanske i Sriemske biskupije te u Vrhbosni , glasilu Vrhbosanske nadbiskupije. U njoj pokazuje svoje retoričko umijeće, poštuje kon- vencije te dosljedno poštuje proceduru izvođenja performativa, koja ga u konačnici čini posrećenom (Austin, 2014.). U prilogu rada donosimo tekst prigodnice, s izgledom naslova koji slijedi izvorni naslov, kako je objavljen u Glasniku . ZAHVALNI REDO-DRŽAVNIK PREUZVIŠENOM PRAGOSPODINU JOSIPU JURJU STROSSMAYERU Prilikom Skorog Dara Trećem Samostanskom Redu sv. Franje u Dalmaciji i Istri. Kano Gojitelju Glagoljice. Velji ume, dobrotvore slavni, Prvi sine Svog Hrvatskog Roda, Tko da igda račun izda ravni, Što nas s desnom Tvojom um Tvoj poda?