Nova Istra

125 Tomislav Marijan BILOSNIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA pisanoj riječi mjera je novih uzleta.„Ma se je pasalo. Pasalo je / kako sanja, / a još nan topot mladosti / va srce odzvanja“. Istarski razvod pisan je hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom. Nisu, dakle, u pitanju samo granice posjeda, zapisi iz gospodarskog, političkog, kulturnog i sva- kodnevnog života. U pitanju je život Mikule Gologoričkoga. Literatura. Poezija.„I gospoda / kad so se najela / i napila / i nasedela / zarezala so / zajik niemški / i la- tinski / va naše groti. / Ma, pope, / pod zelenen brieston / zusta nan je / samo tvuoj / virezani znamen / va našen zajike / oni glagoljski kamen“. Kamen na izvoru žive vode Badavca kraj Rapavela. Kada se gleda karta Istre, vidi se veliki lijevak. Slika koja u hebrejskome znači ri- ječ ABRAKADABRA s dojmom trodimenzionalne riječi, nalikuje lijevku. Riječ je moguće čitati odozgo i obrnuto. Simbolički i numerički riječ bi odgovarala pojmu glagoljskog znaka Z ( Zemlja ). Izgled Istre izgled je vira u vrtnji. Kozmos se vrti, Bog treći dan stvara zemlju. Akrakadabra. Tri puta tri je devet. Devet je slova u hebrej- skoj riječi abreg ad hábra ( uputi tvoju munju do smrti ). Aleph (slovo A) na lijevoj stra- ni trokuta ponavlja se devet puta. Konačno dolazimo do simbola Sunca. Do Života. Do svega što je mobilno i okrenuto nebu.„Napi se je sunca / z groti muoć potieže. / Sojo mučno pesan / cieli dan rastieže.“ Zvane iz dana u dan, iz godine u godinu, sve t’rje postaje zaštitnikom ove čakav- ske pjesme cvrčaka, zaštitnikom u kamen urezanih pismena koja svjetlucaju kao da su dijelovi rasutog kristala, zaštitnikom biele tišine črljene zemlje istarske, krvi kroz koju nam se vraća izgubljeno hrvacko vrijeme. Da nije bilo glagoljaškog klesara Zva- ne, bojim se da bi u hrvatskome jeziku trebali imati tumača za imena kao što su Veli Ježenj i Petrica Kerempuh,„gda se skupe ča i kaj“. Kad kažem Črnja, u gaju crnike čujem miris mirte, smilja i kadulje. Kad kažem Črnja, vidim pastira, vinogradara, maslinara i ribara, čovjeka koji dolazi iz kameno- loma. Istarskoga Radovana za rasplamsalim ognjištem u kažunu. A„I znutra i zvan- ka / grota je grota“.