Nova Istra

116 Boris Domagoj BILETIĆ, Pula 100 ČRNJINIH LJETA I 50 ČAKAVSKOGA SABORA Nema u Istri danas nijednog pisca i kulturnog djelatnika od imena, koji na neki način nije bio uključen u djelovanje ili pak potaknut radom Čakavskoga sabora. Šteta što Pula više nema Katedru. Ona joj je itekako potrebna i bila bi opet dobrodošla, poglavito danas, a u nekim relacijama bila bi posebno značajna glede aktualnih društvenih gibanja i stanovitih protukulturnih i anacionalnih tendencija koje na ovome području, dolazeći iz dnevne politike, traju već gotovo dva-tri desetljeća... I. Črnja je najprije pjesnik i esejist Od prvih mu početaka i izvora jedne znakovite poetike, preko žanrovskog razgra- navanja opusa koji danas cijenimo apartnim i, zapravo, klasičnim, Zvane je Črnja, među inim, bio i zauzeti kulturni povjesničar, tumač hrvatske, osobito dijalektalne i poglavito istarske književnosti i kulture u preplitanju i doticajima. 1 * Bio je polemi- čar neugasla žara i naboja, zanimljiv nam i tada kada je očito griješio u procjenama i zaključcima, a njegova je esejistika u mnogome i danas živo aktualna. Njegova je kasnija, zrela poezija svojevrsno osobno zrcalo mnogih prijelomnica povijesti hr- vatske Istre u pjesničkoj formi. Najkraće, Črnja nam do danas autorski književno prvenstveno ostaje kao pjesnik i esejist. Da je Črnja još poživio,„slika mile Istre naše“ bila bi danas zacijelo drukčija, duši i srcu možda ugodnija, duhom zacijelo nemirnija i sadržajnija. A što bi tek bilo da ga nije bilo, bolje je ne pomišljati. Premda me nitko „ne vuče za jezik“, ako bih morao odabra- * Uvodna riječ na stručno-znanstvenom skupu „Zvane Črnja i Čakavski sabor kao kulturalni fe- nomen” (Žminj, 7. studenoga 2020.). U nastavku cjeline donosimo sve priloge tada nazočnih referenata i neke autorā koji se nisu mogli osobno odazvati, ali su poslali tekstove. Nažalost, pogotovo radi cjelovitosti uvida u Črnjin lik i cjelokupno djelo, dvoje kolega iz Rijeke nije poslalo prilog radno naslovljen:„Zvane Črnja kao pokretač i prvi urednik časopisa Dometi ”. ( Op. ur. )