Nova Istra

42 FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE Stipan TROGRLIĆ nađujuće dobar pa se moglo pristupiti saniranju nastalih dugova. 7 Drugi korak koji je Mi­ lanović napravio bilo je sre­ đivanje blagajničkih knjiga, koje je dosta nemarno vo- dio tadašnji blagajnik Franjo Frankola, gimnazijski vjero- učitelj. Primjerice, dvojica vjerovnika iz Beča, iako im je bio isplaćen dug od 3.000 kruna, ponovno su zahtije- vali isplatu. S obzirom na to da Frankola nigdje to nije pribilježio isplatu, dug bi im najvjerojatnije po dru- gi put bio isplaćen. Jedna- ko je 1.635 kruna umjesto u primitke upisao u izdatke, čime su prihodi Društva smanjeni, a izdaci povećani. Na kraju je Milanović zamo- lio istaknutije osobe društvenoga života Istre da „kao temeljni pomagači“ mjesečno „Tiskovnom društvu“ šalju iznos od 5 do 10 kruna sve dok se ne podmire dugovi. Pozivu su se odazvala 32 člana, oni su do kraja 1916. uplatili 1.566 kruna. Tako se Društvo spasilo od bankrota. Josip Grašić, njegov tadašnji predsjednik, na početku 1915. žalio se Milanoviću da je propast Društva neizbježna, no sada je s olakšanjem priznao:„To je bila jedina vrpca za koju smo se mogli uhvatiti (mislio je na pomoć 32 člana,„temeljnih pomagača“, op. a. ). 8 Na glavnoj skupštini održanoj u Pazinu 22. ožujka 1916. u Odbor društva iza- brani su učitelj Josip Baćić (predsjednik), pravnik Stojan Brajša (tajnik), svećenik Božo Milanović (rizničar) te sveučilištarac Vjekoslav Gortan i svećenici Josip Gra- šić, Liberat Sloković i Antun Ellner (odbornici). Financijski sređeno, a kadrovski ekipirano u vrijeme ratnih neprilika,„Tiskovno društvo“ stvorilo je pretpostavke za nastavak tiskanja Pučkoga prijatelja u poslijeratnim prilikama. Okružnicom naslov- 7 B. MILANOVIĆ, Moje uspomene , IKD sv. Ćirila i Metoda i Kršćanska sadašnjost, Pazin, 1976., str. 22. 8 Na istome mjestu. Demolirano uredništvo Pučkog prijatelja u Pazinu 30. IX. 1919. (E. Radetić, Istra pod Italijom 1918.-1943. , Zagreb, 1944.)