Nova Istra

41 Stipan TROGRLIĆ FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE pokreta. Plan o pokretanju vlastitoga (katoličkog) tiska bio je, iz niza razloga, preambiciozan. Prihvatilo se ono što je u tom trenutku bilo realno – odlučeno je da se tiskanje Pučkoga prijatelja , kao svojevrsnog glasila HKPI-a, iz Krka premjesti u Pazin. 3 U Uvodniku prvoga broja tiskanoga u Pazinu piše: „Srce je jedan od najvažni- jih dijelova našega tijela. Ono šalje krv na sve strane tijela. Oboli li srce, to će cijelo tijelo osjećati bol (...) I naša Istra ima svoje srce, svoje središte iz kojeg se šire na sve strane naše plemenite misli, i tvore djela od neprocjenjive važnosti za cijelu Istru (...) Naše je oštro oko biskupovo (misli se na biskupa Mahnića, op. a. ) opazilo da je Pazin srce Istre, da će Pazin u najbližoj budućnosti biti pravim središtem Istre. S toga je nastojalo da se Pučki prijatelj nastani u Pazinu, te da odatle širi po cijeloj Istri, osobito među naše seljake, duh otvorenog kršćanstva i požrtvovnog rodoljublja. Bog je uslišao vruću želju biskupovu. Eto Pučkog prijatelja u Pazinu.“ 4 U pazinskoj tiskari tiskana je i Hrvatski škola , mjesečnik katolički orijentiranih učitelja, i Razumni gospodar koji je 1910. – 1914. izlazio kao prilog Pučkog prijatelja. 5 Najznačajnija knjiga tiskana u ovoj tiskari u predratnom vremenu bila je posvećena životu biskupa Dobrile te društvenim, političkim i vjerskim prilikama u njegovo vrijeme. 6 Tiskovno društvo u ratnom vremenu Izbijanjem Prvoga svjetskog rata Pučki prijatelj prestao je izlaziti. Razlog je bio zakon o cenzuri prema kojemu se nisu smjele izdavati novine u mjestima gdje nije bilo državnoga odvjetnika, a kako državnoga odvjetnika nije bilo u Pazinu, Pučki prijatelj tiho se ugasio. Tiskara je aktivno djelovala do 1915. godine, a tijekom Prvo- ga svjetskog rata povremeno je tiskala publikacije vjerskoga sadržaja, najčešće mo- litvenike. Slagari su otišli u vojsku, posla nije bilo, dugovi su narasli na 25.000 kru- na pa je „Tiskovnome društvu“ prijetila opasnost financijskoga sloma. Nimalo lagan zadatak spašavanja Društva Odbor je povjerio aktivnom i agilnom članu HKPI-a, tadašnjemu kapelanu u Pićnu, Boži Milanoviću. Prvo što je učinio Milanović bilo je slanje Okružnice članovima „Tiskovnoga društva“, prijateljima Katoličkoga pokreta i dužnicima, u kojima se moli pomoć da bi se Društvo spasilo. Odaziv je bio izne- 3 Antun BOZANIĆ, Biskup Mahnić pastir i javni djelatnik u Hrvata, Kršćanska sadašnjost i Po- vijesno društvo otoka Krka, Zagreb – Krk, 1991., str. 124-125. 4 Pučki prijatelj , br. 28, Pazin, 20. IX. 1911., str. 201-202. 5 Božo MILANOVIĆ, Istra u 20. stoljeću. Zabilješke i razmišljanja o proživljenom vremenu , 1. knjiga, pod Austrijom i Italijom , IKD„Juraj Dobrila“,Pazin, 1992., str. 34 (dalje: Knjiga 1/1992. ). 6 Biskup Juraj Dobrila, spomen-knjiga stogodišnjice njegova rođenja , uredio Ante KALAC, Tiskovno društvo, Pazin, 1912.