Nova Istra

180 TEMA: LUDILO Andrew SCULL: Ludilo u civilizaciji , Sandorf, Zagreb, 2018., 479 str. Naslov izvornika: Madness in Civilization. S engleskoga preveo: Dinko Telećan. Opsežna i veoma pažljivo ispisana studija Ludilo u civilizaciji – Kulturna povijest umobolnosti od Biblije do Freuda, od ludnice do moderne medicine , autora Andrewa Sculla, Škota i američkoga profesora sociologije te interdisciplinarnih znanstvenih studija na Sveučilištu California u San Diegu, jedna je vrsta povijesnoga pregleda ludila, na kojemu je autor radio više od četrdeset godina. Ludilo autor ne promatra kao nešto odvojeno od civilizacije, gurnuto na njenu tamnu marginu, ili kao isklju- čivo biološko-medicinski fenomen, već kao nešto što se, usporedo s tijekom povije- sti čovječanstva i čovjekovim razvojem, pokazuje kao jedna od tema koja trajno in- trigira, suobraća s, opsjeda ili nadahnjuje čovjekovu svijest i čovjekov um. Ludilo je stalno prisutno, s jedne strane, u samome središtu ljudskih života – čovjek se preko osobnih strahova ili doticaja, preko članova obitelji, poznanikâ, prijateljâ, susreće s temom duševnih poremećaja, a oni su, jednako tako, prisutni kao tema i predmet istraživanja kako za brojne medicinare, psihijatre, liječnike, tako i za umjetnike, bo- goslove, terapeute, dok je, s druge strane, istovremeno potisnuto na rub, kao tema koja uznemirava i zastrašuje. No pogled na ludilo nikada nije jednodimenzionalan – već na početku ove povijesne studije upozorava autor – ako smo spremni priznati da nas tema ludila zastrašuje, tada bismo, zacijelo, mogli biti blizu toga da prizna- mo kako nas ona istovremeno i očarava. Duboka uznemirenost, koju čovjek može osjetiti pri vlastitome suočenju s ovom temom, zapravo je vrsta buđenja svijesti o tome koliko je krhka i lomljiva naša uhodana i prividno sigurna stvarnost.„Duševna patnja možda uopće nije bolest, nego prije nešto što bi se preko noći moglo dogo- diti svakome...“, rečenica je kojom talijanski filozof Umberto Galimberti otpočinje Tatjana GROMAČA-VADANJEL