Nova Istra

77 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU skroman; žele da list „prodre u svaki radni kolektiv, svaku školu, na svako istarsko ognjište“. 99 Podnaslovi lista (vidjeti tablicu u poglavlju 4. 1.) opravdani su u cijelosti, Glas mladih jest ono za što se izdaje; na stranicama ovoga lista Savez omladine dobi- va puno više prostora nego što je to bilo u prvoj seriji, a i sistematičnije se pristupa tome sadržaju. Saznajemo sve o konferencijama narodne omladine, festivalu omla- dine, novostima u ferijalnom savezu, zadatcima koji predstoje mladima, tribinama i seminarima za omladinske rukovodioce, radnim akcijama, novim omladinskim ak- tivima i dr. Puno se više prostora daje i promišljanju problemâ mladih školaraca kao što su učenje, ocjenjivanje, biranje fakulteta, a profesorica Ivezić nastavlja sa svojim didak- tičko-pedagoškim prilozima, kao i u prijašnjoj seriji. Poznatih imena koja se provlače stranicama Glasa mladih i nema puno, a neka smo već spomenuli ranije: Vesna Girardi piše o novim knjigama; Ive Rudan, Krsto Skazlić i Tomislav Obradović pišu poeziju i prozu; Alojz Orel 100 na stranice lista „dovodi“ medij fotografije, Petar Krelja prati filmska događanja (osobito Filmski fe- stival u Puli), a zbog doprinosa listu važno je spomenuti i Asima Čabaravdića, koji ja zaslužan za većinu izvještaja vezanih uz rad omladine. Glavni je urednik u ovoj fazi mladi Ive Rudan, dok profesorica Ivezić potpisuje uređivanje literarnoga priloga. Pojavljuju se nove rubrike, kao što su Nove knjige , u kojima se piše o najnovijim iz- danjima (primjerice, o Vihorima Sotira Guleskog, Žestokom životu Piera Paola Paso- linija, Poeziji Evgenija Jevtušenka) te Pregled časopisa , u kojemu se osvrću na aktualne brojeve časopisa (poput Riječke revije i Foruma ). Najzanimljivija je, međutim, rubri- ka naslovljena Naši razgovori (ili u nekim verzijama Intimni razgovori ), gdje Prijatelj odgovara na pisma mladih čitatelja koji se žale na ljubavne probleme, odnose s pri- jateljima i braćom. Jedino je u ovoj seriji, koliko god ona bila kratkotrajna, zaživjela ova vrsta izravne komunikacije s čitateljima o osobnim temama. 4. 4. 2. Književni ostvaraji u Glasu mladih Premda su proza i poezija zastupljene u svakom broju, u ovoj im je seriji dodijeljena ponešto sekundarnija uloga nego što je to slučaj u preostalim trima. Tu je pitanje žanra tiskovine odigralo značajniju ulogu i sadržajem se jasno daje do znanja kako je ovdje riječ o novinama, a ne o (književnom) časopisu. Unatoč tome što glavni cilj tiskovine nije proizvodnja književnosti, mladi autori koji je „proizvode“ ozbiljno 99 Isto. 100 Umjetnički i dokumentaristički fotograf.