Nova Istra

309 Bruno DOBRIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU vidu replika) spomenici koji su u njemu do prije stotinu godina bili postavljeni? S obzirom na spomenute dvojbe vezane za vraćanje spomenika Tegetthoffu, prethodno smo upozorili na to da je ovaj spomenik tijekom povijesti (od 1877. do 1935.), u različitim povijesnim okolnostima i u različitim državama, dobivao drugačije značenje. Danas on ne bi smio biti opterećen nacionalnim i ideološkim interpretacijama i konstrukcijama njegova značaja i značenja. Jedna od iskrivljenih interpretacija želi ga prikazati kao spomenik austrijskom admiralu – pri čemu po- jam „austrijski“ treba značiti nacionalno određenje. Takva pogrešna interpretacija rezultat je nepoznavanja povijesnih činjenica. Naime, taj pojam označavao je politič- ki nacionalitet , a ne etničku pripadnost. 82 Kao što nas uči suvremena hermeneutika, „tekst“ iz prošlosti (a u širem smislu tu spada i spomenik), koji nas oslovljava u našemu povijesnom trenutku, razumi- jevamo s našega povijesnog gledišta i iz našega horizonta razumijevanja, imajući u vidu povijesne okolnosti u kojima je nastao i komu je bio namijenjen. U skladu s povijesnim trenutkom u kojemu se nalazi Pula, odnosno Hrvatska, danas ovaj spomenik (i njegovo eventualno vraćanje u Pulu) ne treba interpretirati ni kao izraz austrijskoga državnog patriotizma, još manje nekakva „austrijskog nacionalizma“, a niti kao simbol pobjede nad „Talijanima“. Stoga postavljanje replike ovoga spomenika u Puli razumijemo kao izraz težnje za očuvanjem umjetničke povijesno-kulturne baštine ovoga grada iz austrijskoga razdoblja, i ujedno kao izraz povijesne povezanosti pripadnika naroda bivše Austro- -Ugarske Monarhije koji su ravnopravno (ovisno o svojim sposobnostima i zaslu- gama, a ne o etničkoj pripadnosti) pripadali c. i kr. Mornarici. To je dio zajedničke pomorske i kulturno-povijesne pomorske baštine koja je od sredine 19. st. do 1918. stvarana u Puli kao glavnoj ratnoj luci Monarhije, a dijelom je i danas sačuvana u urbanističkim i graditeljskim aspektima ovoga grada. Viška bitka, koja je posredno uključena u semantiku ovoga spomenika, danas – gotovo 150 godina nakon toga događaja – ne može imati značenje koje joj se pridavalo 1877. u svrhu jačanja državnog (austrijskog) identiteta građana Austro- -Ugarske Monarhije (kao simbol austrijske pobjede nad ratnom flotom određene države – Kraljevine Italije, 1866. godine). Stoga ona nema ni značenje slavljenja pobjede nad talijanskom flotom u nacionalnom, već u državno-povijesnom smislu 82 Zöllner, E., Periode der österreichische Geschichte und Wandlungen des Österreich-Begriffes bis zum Ende der Habsburgermonarchie, u: Wandruszka; A.; P. Urbanitsch (ur.), Die Habsbur- germonarchie 1848-1918 , Bd. 3: Die Völker des Reiches, 1. Teilband, str. 31. Zöllner navodi da je netko za sebe mogao reći da je Austrijanac i ujedno Nijemac, Slovenac i sl. Pojedinac se mogao ujedno osjećati Austrijancem (politička „nacionalnost“), Nijemcem (nacionalni identitet) i Ti- rolcem (regionalni identitet), ili Austrijancem, Hrvatom i Istraninom/Istrijancem.