Nova Istra

302 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ jevanje značaja ovoga spomenika – od„austrijskog“ (uzetog u socijalističkom smislu kao „okupatorskog“ spomenika) on postaje simbolom zajedničke pomorske baštine svih naroda bivše Monarhije. Osamostaljenje i demokratizacije Hrvatske 1991. godine otvorili su mogućnost za novo historiografsko vrednovanje značenja ove bitke za povijest Hrvatske u 19. i 20. stoljeću, kao i njezina značaja u sklopu hrvatske vojno-pomorske povijesti. Viška bitka iznova postaje simbolom hrabrosti hrvatskih mornara i prikazuje se kao sa- stavni dio povijesne borbe hrvatskoga naroda u obrani od zavojevača. Stoga se može govoriti o vraćanju na stajališta hrvatskih autora koji su o ovoj temi objavili radove u razdoblju do konca Prvoga svjetskog rata i propasti Monarhije. 57 No, u novijim hrvatskim školskim udžbenicima povijesti Viška bitka gotovo se i ne spominje! 58 Nameće se pitanje nije li prekid kontinuiteta predaje vezane za ovu bitku u socija- lističkome razdoblju ostavio traga i u recepciji njezine važnosti u mlađega naraštaja hrvatskih povjesničara? Ova bitka bila je posebno važna za razvoj Pule kao glavne ratne luke Monar- hije do konca Prvoga svjetskog rata. Zauzimanjem Visa talijanskoj mornarici bio bi otvoren put za osvajanje Dalmacije i Istre, što je za Hrvate iz Dalmacije i Istre bila važna motivacija za (obrambenu) borbu. Pobjedom kod Visa austrijska Ratna mornarica stekla je samopouzdanje da je u stanju obraniti cijelu istočnojadransku obalu, što će biti važan razlog da Austro-Ugarska Monarhija znatno poveća izdatke za izgradnju flote. M. Balota u knjizi Puna je Pula 1956. godine ispravno ističe veliki značaj bitke za razvoj Pule: „Viška pomorska bitka uvelike je pojačala prestiž koji je Pula već bila stekla.“ Ona je dokazala „(…) da su razlozi zbog kojih je Pula bila iza- brana za glavnu ratnu luku Austrije bili ispravni.“ 59 Dolaskom Tegetthoffa na čelo Ratne mornarice počinje njezin nagli razvoj, što je imalo pozitivan utjecaj na razvoj grada do početka Prvoga svjetskog rata. 60 57 Zbog toga je 2000. g. objavljen pretisak Kuničićeve knjige. Usp. i: Freivogel, Z., „Bitka kod Visa 1866. godine“, u: Hrvatski vojnik , 6(1996), 15. Prvo veće službeno obilježavanje uspomene na Viški boj priređeno je u samostalnoj Hrvatskoj 1996. godine. 58 Npr. u udžbeniku povijesti za 7. razred osnovne škole iz 2001. god. D. Agičića, S. Koren i M. Najbar-Agičić, kao i u udžbeniku za 3. razred gimnazije iz 2000. god. M. Najbar-Agičić, T. Jakovine, S. Leček, S. Matkovića i D. Agičića, bitka se ne spominje (u udžbeniku iz 2000. g. ona je prisutna samo ilustracijom). 59 Balota, M., Puna je Pula , Zagreb, 1956., str. 54. 60 Godine 1866. grad ima manje od 10.000 stanovnika, a 1910. ima ih već oko 58.000. Izgradnja željezničke pruge Divača-Pula 1876. god. (ostvarena također poticajem Tegetthoffa kao zapo- vjednika Mornarice) i cestovnih prometnica – što je napravljeno prvenstveno zahvaljujući vojno- strateškom značaju glavne ratne luke Monarhije – imalo je veliki utjecaj na gospodarski razvoj grada i na proces modernizacije Pule i cijele Istre.