Nova Istra

285 Mons. Božo MILANOVIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Međutim, kad se za vrijeme II. svjetskog rata razvilo partizansko dje- lovanje, počele su se u tom sjeverozapadnom dijelu Istre mijenjati narodne prilike u župama Pregara, Gradina, Topolovac i Črnice (blizu Buzeta), tako da su nakon svršetka rata ondje uvedene slovenske osnovne škole. Prostor mi ovdje ne dopušta opisivati prilike koje su dovele do toga. Mi svećenici i uopće Istrani bili smo pod Austrijom i Italijom sa Slovencima u bratskom odnosu, pa se u početku nije na to pazilo. Poslije nas je to oneraspoložilo. Dne 25. lipnja 1948. god. poslali smo, mi istarski svećenici, u Zagreb molbu da se opet uvedu hrvatske škole u Prega- ri, Gradini i Črnici i da se pridruže SR Hrvatskoj sva ona mjesta južno od rijeke Dragonje. O tome smo, mons. Dr. Ritig, i ja razgovarali (dne 24. VIII. 1948.) s Krajačićem, ministrom unutrašnjih poslova u Zagrebu. U pogledu priključenja Hrvatskoj republici bilo nam je udovoljeno. Dne 13. X. 1951. zahvalili smo se pismeno, svećenik Srećko Štifanić i ja, predsjedniku vlade dr. Vladimiru Bakariću, na brizi i ostvarenju pri­ ključenja onih krajeva Hrvatskoj, i ujedno ga zamolili da se još uvedu hrvatske škole u Pregari, Gradini i Črnici. Međutim, kad se broj općina smanjivao, održana je u Gradini narodna skupština za one krajeve. Narodu je predloženo da dade izjavu, želi li biti priključen općini Buzet, Umag ili Kopar – bez obzira na narodne granice, dapače govorilo se da se ne radi ni o promjeni jezika. Seljaci su se tada izrazili u prilog općine Kopar i to stoga što su se nadali da će se ondje moći u većem broju zaposliti. Na temelju toga, hrvatski je sabor dne 15. XII. 1955. odobrio prijedlog da se iz SRHrvatske izdvaja osam sela (stvar- no ih je bilo 25) u župama Pregara, Gradina i Topolovac. 3 Slovenske škole uvedene su još šest mjeseci prije odluke iz Zagreba i Beograda. Budući da je odluka iz Zagreba ovisila o odluci Savezne narod- ne skupštine iz Beograda, mi, istarski svećenici, (1. II. 1956.) poslali smo ondješnjem predsjedništvu potanje obrazloženu predstavku s molbom da se stara hrvatska granica u Istri ne bi promijenila. Međutim, u tome nismo uspjeli. Zato su tada župe Pregara, Gradina i dio Topolovca služ- beno priključene republici Sloveniji. Črnica je ipak ostala u Hrvatskoj pa je u njoj opet uvedena hrvatska škola. Kad sam kasnije (23. VI. 1960.) razgovarao u Puli s predsjednikom kota- ra i narodnim zastupnikomVojkom Flegom, rekao mi je, da je naša spome- 3 Službeni list „Narodne novine“ – broj 1., god. 1956.