Nova Istra

284 Mons. Božo MILANOVIĆ (1890. - 1980.) HRVATSKA GRANICA U SJEVEROZAPADNOJ ISTRI U sjeveroistočnoj Istri nisu bile granice između Hrvatske i Slovenije posvu- da točno određene, jer su već za vrijeme Austrije neka hrvatska mjesta došla pod upravu slovenskih općina. * S obzirom na to pod Austrijom, a još manje pod Italijom nije bilo nikakve prepirke između jedne i druge narodnosti. U sjeverozapadnom dijelu Istre od starine stvorila je granicu između Hrvata i Slovenaca dolina i rijeka Dragonja, koja utječe u more između Savudrije i Pirana. Tu je granicu priznavao, također s jezične strane, slo- venski profesor S. Rutar u svojoj knjizi „ Samosvoje mesto Trst in mejna grofija Istra “. Po njegovom mišljenju bilo je hrvatskih sela i sjeverno od rijeke i doline Dragonje, ali na to se nije nitko obazirao – ni tada ni poslije. 1 Jednako su pisali prof. J. Ribarić u raspravi „ Grupisanje jugoslavenskih di- jalekata u Istri “, 2 i Milko Kos , slovenski historičar, „ O starejši slovenski kolo- nizaciji v Istri “. Južno od rijeke Dragonje bio je i hrvatski jezik u župnim uredima, crk­ vama i školama. Pod Austrijom i Italijom nije bilo u pogledu toga nika- kvih prigovora. * Izvor: Božo Milanović, Moje uspomene , Istarsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda u Pazinu i Kršćanska sadašnjost u Zagrebu, 1976., str. 180-182. Noviji izvor: „Milanović i hrvatsko-slo- venska granica”, u: Stipan Trogrlić, Mons. Božo Milanović, istarski svećenik (1890.-1980.); crkveno- vjersko i javno-političko djelovanje , Kršćanska sadašnjost i Državni arhiv u Pazinu, Zagreb, 2011., str. 160-171, gdje na str. 162 čitamo: „Na slovensko prisvajanje hrvatskog teritorija prvi je, koliko je poznato, reagirao Milanović”. ( Op. ur. ) 1 Spomenuta knjiga tiskana je u Ljubljani 1896. god. – v. str. 65. 2 Srpski dijalektološki zbornik – knjiga 8.