Nova Istra

279 Darko DUKOVSKI PRILOZI O ZAVIČAJU tivili sklapanju Ugovora o međudržavnoj granici te izrazili nezadovoljstvo time što su neki zaseoci uz Dragonju pripali Hrvatskoj i time što bi Slovenija imala pristup međunarodnim vodama samo preko posebnoga koridora. Pred Odborom za vanj- sku politiku Državnog zbora RS su 25. srpnja 2001., na otvorenom dijelu sjedni- ce, nastupili i predstavnici „Civilne družbe“ Slovenije za granice u Istri (Starman i Joras), koji su se prije toga susreli s predsjednikom DZ-a Borutom Pahorom. Oni su pred odborom ponovili svoja stajališta glede ugovora o međudržavnoj granici i zatražili prihvaćanje ugovora u DZ-u u obliku Ustavnoga zakona. Joško Joras je, uime stanovnika zaselaka na Dragonji, odbor upoznao sa činjenicom da stanovnici tih zaselaka ne žele biti dio susjedne države. (PHS, 26) Lojze Peterle je, uime stranke Nova Slovenija, rekao kako će ta stranka od vlade zatražiti dodatna objašnjenja o ravnoteži postignućâ u pregovorima, dok se Janez Podobnik uime SLS+SKD-a zauzeo za to da se prijedlog ugovora predstavi načel- nicima (županima) pograničnih općina. Zastupnička skupina Slovenske nacional- ne stranke (Zmage Jelinčiča) je u priopćenju za javnost navela da sjednici Odbora za vanjsku politiku DZ-a iz prosvjeda nije nazočan niti jedan predstavnik SNS-a. Stranka je time „željela upozoriti na neizdržive razmjere u slovenskoj vanjskoj poli- tici, kada MVP RS skriva međunarodne dogovore pod oznakom strogo povjerljivo, dok istovremeno hrvatska strana iste dokumente objašnjava na javnim novinarskim konferencijama i dijeli integralne dijelove tekstova svima zainteresiranima“. SNS je ostala pri svojim ranijim stajalištima glede sporazumâ o NE Krško i granici. Većina stanovništva hrvatske Istre ipak nije imala čvrsto mišljenje o ugovoru, jer su sa cijelim procesom„obični“ ljudi uglavnom bili površno upoznati. Međutim, ono je ipak bilo više negativno negoli pozitivno, iako je činjenica da je parafiran nekakav sporazum davala nadu kako će granični problemi biti konačno riješeni... Sažetak Razdoblje potkraj 19. i prvih desetak godina 20. stoljeća u odnosima Hrvata i Slove- naca na zemljopisnom području Istre posebno je značajno je, jer su se i jedni i drugi, svaki na svoj a opet sličan način, bavili problemom rješavanja vlastitoga nacionalnog pitanja a onda, u jednakoj mjeri, i razvoja modernoga društva. Njihov međuodnos u to vrijeme uvjetovan je složenim političkim okruženjem i podijeljenošću Monarhije na austrijski i mađarski dio. Ipak, i u takvoj situaciji zajednički im je interes bilo defi- niranje odnosa prema Austronijemcima, Mađarima i Talijanima. Kako su zbog toga čvrsti i bliski odnosi sa Slovencima za Hrvate bili vrlo bitni, razmišljanje o bliskosti dvaju naroda tijekom povijesti posve je logično. Ono postoji u bogatoj lepezi opcija,