Nova Istra

276 PRILOZI O ZAVIČAJU Darko DUKOVSKI uređenja međudržavnih granica vodi računa o potrebama, zahtjevima i željama po- graničnoga stanovništva, odnosno da ih se prije donošenja odluka konzultira kao one koji su sudbinski vezani za rješenje toga pitanja. Memorandum odiše optimiz- mom i prijateljskim tonovima s obiju strana i sadrži načelan stav o razgraničenju dviju država na području Istre. Vezano uz granicu i granična pitanja, potpisnici Memoranduma bili su suglasni da dotadašnja međurepublička granica postane državna granica između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Predlažu da u sporazumu o granici treba dati takve odgovore i standarde koji će omogućiti pojednostavljen prijelaz i protok ljudi, roba, usluga, neometano raspolaganja i obrađivanje imanja dvovlasnika, napajanje vodom i strujom područja vezanih za jedinstvene komunalne i energetske sustave, lokalnu komunikaciju na području gdje nema graničnih prijelaza. Potpisnicima je jasno da u sporazumu treba dati kvalificirane odgovore i u vezi s katastarskim granicama i gruntovnim knjigama koje treba uskladiti s novonastalim stanjem. U vezi, pak, s razgraničenjem na moru i izlazom iz slovenskoga dijela Jadrana u međunarodne vode, potpisnici zahtijevaju da se nađu takva tehnička rješenja koja će omogućiti slobodnu plovidbu i aplikaciju najnovijeg i najliberalnijeg režima u me- đunarodnom pomorskom pravu. Jednako tako podržava se interes slovenskih riba- ra, ribarske industrije i Republike Slovenije da se omogući njihov izlov u hrvatskim teritorijalnim vodama, da se stimuliraju zajednički projekti i ulaganja u marikulturu te da se zajednički komercijalizira ulov ribe i drugi morski proizvodi. U ostalim dijelovima Memoranduma nabrajaju se osnovne ideje svekolike suradnje slovenskih i hrvatskih gradova i općina u Istri, od pitanja liječničke pomoći preko školovanja do liberalizacije pograničnoga prometa, a sve na opću dobrobit kako stanovništva tako i država (AVRH, 12). U znak prihvaćanja memorandum su potpisali pred- sjednici skupština općina Pula, Buje, Poreč, Rovinj, Labin, Buzet, Pazin, s hrvatske i predsjednici skupština općina Kopar, Izola, Piran te predsjednik skupštine svih obalnih općina, sa slovenske strane. Memorandum je bio izvrsna ideja i pokazatelj dobronamjernih i nužnih smjernica suživota na istarskom poluotoku, ali nikoga nije ni na što obvezivao. Ipak, Memorandum je, nakon promjene vlasti, tek 2000. kao inicijativa istarskih hrvatskih i slovenskih gradova zabilježen u dokumentima Sabora kao pozitivan pri- mjer suradnje i približavanja stavova na regionalnoj razini te kao prilog sklapanju Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji između Republike Hrvatske i Re- publike Slovenije. Taj Memorandum potvrđen je 1993. godine, a 1995. Je dodatno aktualiziran kao „Zajednička izjava“ koju su potpisali predstavnici Istarske županije i Savez gradova i općina Istre i otoka, s hrvatske strane, te gradonačelnici općine Izola, gradske općine Kopar i općine Piran, sa slovenske strane (PHS, 15).