Nova Istra

259 Darko DUKOVSKI, Pula Kratka pOVIJEST HRVATSKO-SLOVENSKOG razgraničenja u Istri Tijekom 20. i početkom 21. stoljeća Razdoblje do Prvoga svjetskog rata (1900. - 1914.) Razdoblje na prijelomu stoljećâ u političkim odnosima Hrvata i Slovenaca na pro- storu bivše Markgrofovije Istre posebno je značajno. Političke su elite, svaka na svoj, a opet sličan način, tražile putove rješenja nacionalnoga pitanja, ali i razvitka modernoga društva (Budicin, 1982.). Njihov je međuodnos u to vrijeme bio uvje- tovan složenim političkim okruženjem podijeljenosti Dvojne Monarhije. Ipak, i u takvoj situaciji zajednički im je interes bilo definiranje odnosa prema Austronijem- cima, Mađarima i Talijanima. To je glavni razlog zbližavanja Slovenaca i Hrvata pa razmišljanje o bliskosti dvaju naroda tijekom povijesti ne začuđuje. Ono po- stoji u bogatoj lepezi opcija, od zemljopisne i etničke bliskosti do ideja o narodnoj istovjetnosti (Matković, 2002.). Naposljetku, u procesima nacionalne integracije hrvatski i slovenski svjetovni intelektualci, a onda i biskupi i svećenici, u Istri bez ikakve zadrške sudjeluju i pomažu integraciju druge nacije (Strčić, 1969.; Vitezić, 1976.; Bozanić, Strčić, 2002.). Katastarska, odnosno administrativna i upravna podjela nije posebno uzimala u obzir etničku strukturu stanovništva, posebice ne u smislu hrvatsko-slovenskoga „razgraničenja“. Markgrofovija Istra tada je bila administrativno podijeljena na šest kotarskih kapetanata. Slovensko stanovništvo (u odnosu na hrvatsko) bilo je broj-