Rezultati natječaja za nagradu „Zvane Črnja“ 2012.

Istarski ogranak DHK Pula Nagrada "Zvane Črnja" Rezultati natječaja za nagradu „Zvane Črnja“ 2012.

Nagrada "Zvane Črnja"

Rezultati natječaja za nagradu „Zvane Črnja“ 2012.

15. Listopad, 2012 - 08:42

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA ZAGREB i ISTARSKI OGRANAK DHK PULA
- NAGRADA „ZVANE ČRNJA“ 2012. -

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu:
Božica Jelušić, prof., književnica; akademik Goran Filipi, književnik, i dr. sc. Boris Domagoj Biletić, knjževnik
većinom glasova odlučilo je da se Nagrada za esej "Zvane Črnja" za 2012. godinu dodijeli
dr. sc. Dunji Detoni Dujmić za knjigu "Lijepi prostori",
podnaslovljenu "hrvatske prozaistice od 1949. do 2010."
(izdanje Naklade Ljevak, Zagreb, studeni 2011.).

Obrazloženje:
LUCIDNA MISAO, ISKLESANA REČENICA

U okviru nacionalnih književnosti postoje knjige koje se doimaju "ugaonim kamenom", pridržavajući svojom solidnošću sveukupno književno zdanje ili produkciju u vremenskom odsječku. Jedna od takvih knjiga, posve iznimna, personalizirana, ukotvljena u znanstvenom i kreativnom segmentu, dolazi do nas iz pera renomirane autorice Dunje Detoni Dujmić, pod naslovom LIJEPI PROSTORI. S početnom mišlju na Bachelarda koji nas opskrbljuje idejom "topofilije" ili ljubavi za odabrana mjesta, gdje biće nalazi podršku i zaštitu, ulazimo u ovaj tečan i elokventan tekst, gdje se sastaju lucidna misao i isklesana rečenica, na užitak čitateljâ. Pronašavši uporišnu točku upravo u tom "fenomenološkom sljubljivanju" s predmetom svoga zanimanja, Dunja Detoni Dujmić podastire štivo podjednako zanimljivo strukovnjaku i laiku, pod uvjetom da ovaj potonji voli književnost i prati književna zbivanja.

Ako se pak odlučuje na sustavno čitanje, ovdje će naći jak motivacijski naboj da prouči djela hrvatskih prozaistica od poraća do današnjih dana. Akribijski poredani i pobrojeni najvažniji prozni naslovi, ovdje su posloženi u skladnu cjelinu i sagledani s jednakom pomnjom, ne ističući autoričine preferencije. Dakle, od Ivanke Vujčić-Laszowski do Ivane Simić-Bodrožić pruža se crta empatije, trud dubinskih iščitavanja i usredotočenost na vrsnoću teksta, da bi se postigla, po autoričinim riječima, slika posvećena "panoramskoj smjeni sličnosti i različitosti, razgraničenja i pretapanja". Čini nam se važnim naglasiti i krajnje pozitivan promatrački stav, koji Dunja Detoni Dujmić njeguje spram svih zastupljenih autorica: ne "zarezuje" ih skalpelom po krhkim mjestima, ne traži zlovoljnim okom mane teksta i slabosti naracije, već ih gleda u sveukupnosti vrlina: kako se genius loci odražava u djelu, kako autorice drže kormilo ideje, do koje mjere lik izlazi iz kukuljice "papirnatoga" i prima životne odlike i oblike. Rekli bismo da su to prije "vježbe iz divljenja" kako bi ih označio Cioran, negoli profesorska raščlamba i kritika, postavljena iznad teksta u sveznadarskoj pozi, a što je gotovo uobičajena praksa naše redočiniteljske kritike i književne povijesti.

Esejistika, kao žanr za prave literarne sladokusce, ustvari nema nekih krutih granica. Njeno je područje gotovo cijela pojavnost, pa k tome i prekorubnost: sve ono, što misao može privući, mašta dokučiti, a jezik virtuozno sastaviti u osebujan složenac. Za razliku od znanstvene metodologije i onoga koji se znanošću bavi, slijedeći nit refleksije, esejist pokazuje jednu tananu razliku: njegovo je oko "strastveno, empatično i estetično" (Burbery). Upravo s tog stajališta tekstovi Dunnje Detoni Dujmić zasigurno pripadaju (i) esejistici, i to onoj ponajboljoj u ovome književnom trenutku, kada u ozbiljnoj konkurenciji ravnopravno djeluje i piše dvadesetak uspješnika u rečenomu žanru.

Zadivljuje način na koji nas ova knjiga vodi kroz slojeve tuđih tekstova, istodobno pletući osobni slovovez, stvarajući prvoklasnu literaturu, gdje "znaličnost" (erudicija) nikad ne guši i ne potiskuje nadahnutost i radoznalost, a razrađen vokabular ne šteti razumijevanju i pobudljivosti teksta. Zaključna je impresija kako je zaista dobro čitati tekstove Dunje Detoni Dujmić, ali jednako tako i velika povlastica biti pročitan od vrsne esejistkinje, tumačiteljice i književne poslenice, kakova ona jest, na naše zadovoljstvo.

Za stručno povjerenstvo nagrade "Zvane Črnja":
predsjednica Božica Jelušić, književnica

Poveznice:
lijepi prostori dunja detoni dujmić zvane črnja 2012. nagrada zvanje črnja zvane črnja