Izbor podataka zaključno s koncem 2000. godine; iz knjige "Glasi književne Istre", Istarski ogranak DHK, Pula 2002.
Goran Filipi rođen je 18. siječnja 1954. u Zadru. Niže škole svršio u Sloveniji (Izola, Koper), diplomirao na Filozofskom faklutetu u Zadru, a magistrirao (1985.) i doktorirao s temom iz romanske filologije (1991.) na Sveučilištu u Zagrebu. Živi u Puli i radi kao redoviti profesor povijesti talijanskoga jezika, trenutačno i dekan, na Odsjeku za talijanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Puli. Član Društva hrvatskih književnika od 1995., Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskoga društva klasičnih filologa.
Autor je znanstvenih monografija: Betinska brodogradnja. Etimologijski rječnik pučkog nazivlja, Županijski muzej Šibenik, Šibenik 1997.; Istriotski lingvistički atlas / Atlante Linguistico Istrioto (suautorica Barbara Buršić Giudici), Znanstvena udruga Mediteran, Pula 1998.; Istarska ornitonimija. Etimologijski rječnik pučkog nazivlja, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1994.; Lexicon ornitologicum Histriae slovenicae, Zgodovinsko družtvo za južno Primorsko, Koper / Slovenija 1993. Objavio i Hrvatsko-rumunjski razgovorni priručnik (suautor Florin Ionila, Naklada Nediljko Dominović, Zagreb 2000.).
Član uredništva “Nove Istre”. Književne tekstove piše na hrvatskome i slovenskom, usto piše i na talijanskome; također prevodi sa sva tri i na sva tri spomenuta jezika. Objavljuje pjesme, oglede i prijevode, dosad u više od stotinu brojeva raznih hrvatskih i slovenskih časopisa. Sa Đaninom Božićem suautor grafičko-pjesničke mape (Istarski rukopisi – Caligrafie istriane, 1998.). Zastupljen u zajedničkim zbirkama i antologijama, primjerice u svescima Moreplovi (Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik 1990.; sastavio Luko Paljetak) i Mila si nam ti jedina (Alfa, Zagreb 1998.; sastavili Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Vinko Brešić, Božidar Petrač), itd.
Djela:
Izbor iz kritičke literature:
O autoru i njegovim knjigama još su pisali: V. Begić, J. Bratulić, I. Geister, A. Kovačec, I. Lukežić, G. Milić, J. Milič, M. Skubic, V. Vinja i dr.