TEKSTOVI RICHARDA F. BURTONA O PRAPOVIJESTI I ETNOGRAFIJI ISTRE

16. Listopad, 2003 - 14:16

Robert MATIJAŠIĆ, Pula

Tko god je pročitao neki podrobniji tekst o prapovijesti i etnografiji Istre, vjerojatno je među izvorima i literaturom našao barem jedan tekst engleskog istraživača i pustolova Richarda Francisa Burtona (1821.-1890.) koji je kraj karijere i života proveo u Trstu, pa je i zato bolje upoznao Istru. Njegov najznamenitiji tekst, Notes on the Castellieri or Prehistoric Ruins of the Istrian Peninsula, objavljen u časopisu “Anthropologia”, sv. I., London 1873.-1875., preveden je i na talijanski jezik (Note sopra i Castellieri e rovine preistoriche della penisola istriana, Kopar 1877., fototipski pretiskano u Trstu 1970.). Drugi njegov tekst, More Castellieri, iz “The Journal of the Anthropological Institute of Great Britain and Ireland”, sv. VII., London 1878., objavljen je na talijanskom pod naslovom “Note sull’Istria” u časopisu “Archeografo Triestino”, sv. 25-26 (4. niz), u Trstu 1963-1964.
Kako je Burtonova pojava iznimno zanimljiva, iako tipična za viktorijansku Englesku, a njegova djelatnost ovim dvama tekstovima zahvaća i naše krajeve, objavljujemo prvi put njihov prijevod na hrvatski jezik, kako bi bili dostupni i širemu čitateljstvu.
U maniri većine viktorijanskih intelektualaca, među kojima su se regrutirali i najpoznatiji istraživači toga doba, naobrazba mu je bila široka i površna, tako da se u njegovim tekstovima nalazi mnoštvo podataka iz najrazličitijih područja, a radoznalost mu nije poznavala granica. Na primjerima ovih dvaju tekstova o Istri znalac će prepoznati upravo površnost širokoga duha koji nije imao ni vremena, ni strpljenja, ni mogućnosti neka pitanja podrobnije razmotriti. U njima se provlači i niz činjenica koje su u drugoj polovici XIX. stoljeća u znanosti bile općenito prihvaćene, ali su se kasnije pokazale netočnima, kao primjerice tvrdnja o tračkome podrijetlu Histra, što je danas potpuno odbačeno. Ili pak smiješna tvrdnja da je Alvona bila “jedina klasična rimska republika”, koja proizlazi iz krivog tumačenja lat. riječi res publica (što se javlja na jednome natpisu iz Labina), ali ne označava samo republiku u suvremenom smislu, već i (donekle) autonomnu zajednicu starosjedilaca, izvan područja rimskih kolonija. Držimo, dakle, korisnim čitatelja upozoriti kako sve što Burton o Istri piše ne valja smatrati nepobitnim i točnim, jer Burton nije neupitan autoritet za sve ono o čemu piše. On je sakupio ono što se u njegovo vrijeme znalo o pitanjima o kojima piše. Ipak, njegovi tekstovi vrijedni su jer predstavljaju pogled u spoznaje kojima su o Istri i istarskoj najstarijoj prošlosti raspolagali intelektualci istarsko-tršćanskog kruga u drugoj polovici XIX. stoljeća...

Prethodna objava:
RICHARD FRANCIS BURTON...

Sljedeća objava:
BILJEŠKE O GRADINAMA, ODNOSNO...

Povratak na sve novosti