POLEMOLOŠKA TEMA HRVATSKE POVIJESTI

23. Ožujak, 2003 - 10:27

Josip VIDAKOVIĆ: Zadar 1941.-1945. Ratne štete
Hrvatsko komunikološko društvo i Nonacom d.o.o., Zagreb i Državni arhiv, Zadar 2002., 272 str.

Ratne štete, dimenzije razaranja, materijalni i ljudski gubici tek su odnedavna u našoj historiografiji iz zaboravljenih zapisnika ranih procjeniteljskih “komisija” i “povjerenstava”, međunarodnih zahtjeva, raspravljanja i diplomatskih nadmudrivanja, prešli na stranice povijesnih knjiga i postali predmetom dokumentarnog prikazivanja i znanstvene analize. Takvi su sadržaji proširili tematsko područje hrvatske, još uvijek nedovoljno razvijene, polemološke povijesti. Spomenuta knjiga Josipa Vidakovića - redovitoga profesora povijesti hrvatskoga naroda i komunikologije, predstojnika Odsjeka za kulturu i turizam Filozofskoga fakulteta u Zadru, te voditelja i predavača poslijediplomskih magistarskih i doktorskih studija iz informacijskih znanosti - predstavlja značajan prinos takvim nastojanjima. Riječima proslova i znalački napisanim uvodnim stranicama, Vidaković priprema čitatelja za praćenje potresnoga sadržaja ove iznimne knjige. U sintetičnom krokiju povijesti Zadra, od davnih višetisućljetnih korijena njegova nastanka do, kako sam kaže, naših dana, autor esejističkim pasažima, no uvijek dokumentirano, slijedi njegovu antičku, srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu prošlost, da bi težište prikaza usmjerio prema razdoblju svojega glavnog znanstvenoistraživačkog interesa - povijesti XIX. i XX. stoljeća. U tom dijelu teksta Vidaković dokumentirano slijedi nit od preporodnih gibanja i afirmacije hrvatske nacionalne misli i nacionalno-političkih težnji do dramatičnih potresa postrapalskoga doba, koje nisu samo zaoštrile neriješeno hrvatsko pitanje već su izazvale i eruptivnu eksploziju narodnoga nezadovoljstva.
Taj hrvatski pučki revolt, iako utkan u znamenite ZAVNOH-ove zaključke iz 1943. o “priključenju Istre, Rijeke, Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka Hrvatskoj i Jugoslaviji”, u propaloj tvorevini - DFRJ i SFRJ - nije uspio ostvariti svoje bitne ciljeve, čak ni elementarne uvjete za društveno-političko, kulturno, jezično i “mentalno” oživotvorenje svojih vjekovnih nastojanja. Zadar - i hrvatski prostor uopće, između godine 1945. i 1991. - u bivšoj državi i nisu za velikosrpskoga tlačenja hrvatskoga naroda osjetili puno od proglašenog “demokratskog”, “socijalističkog” ili “federativnog” društveno-političkog ustroja. Zbivanja koja su se - kao neizbježna povijesna katarza - od početka devedesetih godina odigravala na ovim prostorima u potresnome su kontekstu pridonijela rješavanju hrvatskoga pitanja, ali je grad Zadar pritom morao platiti golemu cijenu. Uz Vukovar i Dubrovnik, svakako najveću!
Prvo je poglavlje posvećeno osvrtu na pojam ratne štete i tabličnim pregledima šteta. Podrobno i točno tu su (uz broj fascikla) abecednim redom popisana imena podnositelja odštetnih potraživanja s naznakama datuma prijave, datuma nastanka štete, ukupno tražena i ukupno dobivena odšteta, te podaci tko je bio okupator i tko je prouzročio štetu. Premda nije analizirao sve podatke iz obrazaca - koji sadrže 13 pitanja i 49 potpitanja podijeljenih u 12 rubrika - autor je obavio golem rad i budućim istraživačima i proučavateljima problematike ratnih šteta pružio ne samo početne arhivske elemente i dobar putosmjer, već pouzdan i savjesno postavljen temelj. Dok je u prvoj tablici autor analizirao stvarnu, materijalnu štetu (“damnum emergens”), u Tablici 2 abecednim je redoslijedom naveo imena podnositelja odštetnih zahtjeva za tjelesne povrede, ugrožavanje zdravlja, lišenje slobode, povredu spolnog integriteta, povredu dostojanstva i časti, štetu zbog oskudice i onu koja predstavlja izgubljenu dobit (“lucrum cessans”).
U drugome poglavlju autor je spomenutu građu nastojao kvantificirati. Napose je vrijedno pozornosti Vidakovićevo sređivanje dokumentacije putem tablica i grafova. U njima autor prikazuje uzroke nastanka šteta od god. 1941. do 1945. na ukupno 2.674 obrađena fascikla. Zanimljiva je distribucija počinitelja šteta: saveznici su počinili 1.355 šteta (50,67%), Nijemci 977 (36,54%), Talijani 265 (9,91%), ustaše 11 (0,41%), četnici 5 (0,19%), dok je požarima nanesena šteta u tri predmeta (0,11%). Grafovima je, prema građi Državnog arhiva, prikazana šteta počinjena na području Zadra.
Treće poglavlje donosi dokumentaciju o ratnim štetama na zgradama u državnome vlasništvu 1944., u godini kada je Zadar gotovo razoren u savezničkim bombardiranjima. Autor je pregledao, ispisao i sredio dokumentaciju iz koje se jasno vidi koja je zgrada, ustanova pretrpjela štetu, ime njezina vlasnika, mjesto gdje se nalazila, te počinitelj štete; slijedi opis štete, podaci o kubaturi zgrade, postotak oštećenja ili uništenje inventara, te procjena vrijednosti. Uzrok je, dakako, u svim slučajevima: “napad iz zraka”.
U rukopisu su nanizani potresni podaci o uništenim javnim zgradama, tvornicama, vojarnama, školama, internatima, uredskim prostorijama, civilnoj bolnici i drugim medicinskim ustanovama, muzejima, kazalištima, električnoj centrali, ribarnici, dobrotvornim ustanovama, sirotištima, nahodištu, ubožnicama, internatima, dječjim vrtićima, sjemeništu, trgovačkim magazinima… Osobito dramatičnim doima se uništavanje crkava i kulturnoga patrimonija Zadra, jednog od najstarijih hrvatskih, ali i jadranskih, pa i sredozemnih gradova. Teško su stradale građevine, poput stolne crkve Sv. Stošije, Nadbiskupske palače, crkve i samostana Sv. Mihovila, crkve, samostana i škole Sv. Marije, crkve Sv. Krševana sa zvonikom, samostana Sv. Franje, crkve Sv. Šimuna, Pravoslavne crkve Sv. Ilije i dr. Dokumenti pokazuju razmjere razaranja Zadra za savezničkog bombardiranja 1944., donose podatke za određivanje veličine počinjene štete, ukazuju na tragično razaranje civilnih objekata, a daju naslutiti i opći poremećaj gradskoga života i mnogobrojne ljudske žrtve. Knjiga svjedoči o uništavanju i pljački hrvatskoga nacionalnoga bogatstva (dakako i ostalih resursa) u tijeku Drugoga svjetskoga rata. Hrvatsko žiteljstvo nije samo trpjelo golemu materijalnu štetu i teške ljudske patnje, već je bilo podvrgnuto prisilnim novačenjima u razne formacije neprijateljskih snaga. Dio arhivske građe o tim zbivanjima, s pravom upozorava dr. Vidaković, nalazi se u fondovima bivše Jugoslavije u Beogradu, pa bi mjerodavna tijela trebala što prije zatražiti njezinu restituciju. Sliku široke skale stradanja grada Zadra moguće je još više dopuniti.
Arhivska građa koju je Josip Vidaković znanstveno obradio, a djelomice pretvorio u sugestivni govor brojeva, zaslužuje visoku ocjenu i s metodološkoga stajališta. Njegova knjiga neizbježno zalazi u interdisciplinarno područje: ona otvara pristup istraživanju društvene povijesti, ali i ratne povijesti, poglavito urbane povijesti u ratnim uvjetima. Brojčani i grafički prikazi štete uklapaju se u tzv. kvantitativnu i serijalnu povijest, slabo zastupljenu u našoj historiografiji. Stručni čitatelji grafova znat će u ovim eleboriranim podacima pročitati izvanrednu građu za pisanje kvantitativne i serijalne povijesti, ali i za produbljivanje spoznaja koje su neizbježne za povijesnu polemologiju. Ratna povijest u hrvatskoj se historiografiji uglavnom svodi na utvrđivanje prostora i opise bitaka, na strateške i taktičke zamisli vojskovođa, gubitke u ljudstvu, na pozitivne ili loše posljedice pobjeda ili poraza… Kompleksnih polemoloških studija još nema u našoj povijesnoj znanosti; zasad se ona razvija u domeni sociologije. (Klasičnim se djelom u tome području može smatrati razmatranje Gastona Bouthoula Les guerres: élements de polémologie, koje je ugledalo svjetlo dana davne 1951. u izdanju pariške kuće Payot, da bi zatim doživjelo mnoge prijevode, između ostalih i na talijanski jezik. Hrvatski prijevod Bouthoulove studije Ratovi: elementi polemologije, unatoč proteklome vremenu, i danas bi nas u mnogo čemu mogao poučiti!)
Zato Vidakovićev rad valja smatrati pionirskim u našoj povijesnoj znanosti, kao knjigu-uzorak za daljnja slična proučavanja u jadranskome, pa i cijelom hrvatskome prostoru. Primjerice, potresnu sudbinu Zadra dijelilo je još nekoliko gradova u Dalmaciji i Istri, poglavito Pula, pa otud iznimna važnost ove Vidakovićeve knjige o Zadru 1941.-1945. i ratnim štetama koje je grad tada pretrpio. Uza sve vrijedne strane, ona predstavlja i paradigmatičnu pilot-knjigu naše suvremene historiografije.