NAJSTARIJA HRVATSKA KAJKAVSKA TISKANA KNJIGA

16. Listopad, 2003 - 14:24

Ivanuš PERGOŠIĆ: Decretum 1574.
Matica hrvatska - “Zrinski”, Čakovec 2003., 570 str.
Pretisak priredio i priloge napisao Zvonimir Bartolić

Pretisak Pergošićeva Decretuma, našega kajkavskoga prvotiska, objelodanjen je nakon točno 429 godina. Naime, u posljednjih tridesetak godina bilo je više pokušaja da se taj pothvat ostvari, ali su se uvijek prepriječile različite okolnosti, političke ili ratne... O okolnostima nastanka pretiska izvješćuje dr. Zvonimir Bartolić u predgovoru knjizi.
Riječ je o vrlo luksuznu izdanju na 570 stranica, koje sadrži preslik i transkripciju Decretuma, zatim iscrpne studije Z. Bartolića o hrvatskoj tiskari u Nedelišću u Međimurju u doba Zrinskih, te o Pergošićevu Decretumu. Studiji su pridodana dva tumača, tj. tumač manje poznatih riječi te tumač izraza i pojmova, iza kojih slijedi popratni rječnik te analiza Pergošićeve grafije, opet iz pera Z. Bartolića. Knjiga završava sažetcima na hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku te ocjenama dr. Stjepka Težaka i dr. Jože Skoka. Usto valja naglasiti da je ovo izdanje obogaćeno brojnim zanimljivim likovnim prilozima različitoga tipa.
Svoju hrvatsku preradbu Werböczyjeva latinskoga teksta Decretuma Pergošić je posvetio grofu Jurju Zrinskomu, sinu bana Mikule (tj. Nikole) Zrinskoga, branitelja Sigeta. Riječ je o trodijelnom pravnom zakoniku koji je u literaturi poznat i pod imenom Tripartitum. Z. Bartolić opisuje kulturno ozračje u najsjeverozapadnijim hrvatskim krajevima u vrijeme osnutka tiskare u Nedelišću i tiskanja Decretuma. Pozornost posvećuje i proturječnim stajalištima hrvatskih istraživača glede te tiskare. Radi lakšega snalaženja, potencijalnim čitateljima daje podroban uvid u sadržaj Decretuma. Usto je posebna pozornost posvećena Pergošićevu podrijetlu, životu i radu, te ponajviše jeziku njegova Decretuma, s iscrpnim pregledom dosadašnjih istraživanja na tu temu. Bartolić osobito ističe znakovitost dijalekatnih inačica unutar Pergošićeva Decretuma, koji je bio tiskan u trima različitim redakcijama namijenjenim ne samo kajkavskom čitateljstvu nego i čitateljima na inom hrvatskom govornom području. To istodobno tiskanje u različitim inačicama hrvatskoga jezika već u 16. stoljeću, predstavlja posebnost u okviru hrvatske književnosti. Naime, jedna od tih inačica temeljno je kajkavska s pojedinim čakavskim i štokavskim elementima. Ta se inačica smatra prvotnom jer je napisana na pismenom jeziku uobičajenom u kajkavskih pisaca toga doba. Druga je inačica tipično kajkavska, a treća štokavsko-čakavska s pretežito ikavskim refleksom jata. Zato je popratni rječnik u ovoj knjizi priređivač koncipirao kao razlikovni rječnik tih inačica, dok Pergošića ističe kao autora koji je u 16. stoljeću jasno uočavao narječnu i dijalekatnu razvedenost hrvatskoga jezika, te joj i svoje djelo prilagodio. Zanimljivo je da te tri inačice nisu u svim primjercima Decretuma tiskane u istim kombinacijama, tj. nisu jednako raspoređene. Pretpostavljena nakana o tiskanju cjelovitoga teksta u svim trima inačicama nije ostvarena, vjerojatno zbog žurbe da se djelo što prije tiska, pa se autor zadovoljio različitim rasporedom jezičnih inačica u pojedinim primjercima Decretuma. Ono što je pritom bitno jest činjenica da je kajkavac Pergošić u 16. stoljeću vodio računa i o nekajkavskoj hrvatskoj čitateljskoj publici, i to u tolikoj mjeri da mu nije bilo teško raditi različite jezične prilagodbe. Decretum je, dakle, bio namijenjen Hrvatima na prostranome hrvatskome govornom području.
Važnost ovoga pretiska tim je veća kad se uzme u obzir da je od prvotiska sačuvano svega nekoliko primjeraka, od kojih je većina manje ili više oštećena. Usto valja istaći iscrpnost i zanimljivost popratnih priloga. Z. Bartolić razmatra Decretum u kontekstu kajkavštine općenito, te posebice ističe važnu, ali često zaboravljanu ulogu kajkavskih govora te kajkavske književnosti i inih pisanih isprava ne samo u obogaćivanju hrvatske književnojezične baštine u cjelini nego i u čuvanju hrvatske samobitnosti i državotvorne svijesti. Usto je nemala važnost data Decretumu u okviru nastanka i istraživanja hrvatskoga pravnoga nazivlja.
Pridodani tumač manje poznatih riječi prava je mala riznica starijega hrvatskoga leksika, uključujući naravno i riječi koje su danas poznate u posve drukčijem značenju. Takva je npr. riječ praznik koja se u Decretumu rabi u značenju ‘nasilnik, prevarant, preljubnik’, što je moguće povezati sa sintagmom prazan / isprazan čovjek. Jednako tako, apstraktnu imenicu praznost Pergošić rabi u značenju ‘nevjernost, bludnost, preljub’, a moguće ju je po obliku i sadržaju povezati s riječju ispraznost. Zanimljive obavijesti pruža i tumač izraza i pojmova, a posebice razlikovni rječnik iz kojega izdvajamo tipične kajkavsko-čakavske oprjeke kao npr. cirkveni - crikveni, vu - va (str. 510.), mogel - mogal (str. 513., 523.).
Objavljivanjem Pergošićeva Decretuma, Bartolić nastavlja svoju uspješnu seriju predstavljanja široj javnosti manje poznatih djela iz hrvatske književne baštine. Naime, prije tri godine (2000.) za tisak je priredio rukopisni prijevod Vergilijevih Ekloga, koji je početkom 19. stoljeća izradio Šimun Palatin na teritoriju onodobne zapadne Ugarske. Budući da su Ekloge napisane na onodobnom gradišćanskohrvatskom pismenom jeziku temeljenom na gradišćanskohrvatskoj čakavici s oslanjanjem na kajkavsku književnu tradiciju, Bartolić ustrajno pokazuje kulturnu i pismenojezičnu povezanost različitih hrvatskih govornih područja tijekom stoljeća, neovisno o dijalekatnoj pripadnosti.
Pergošićev Decretum kao važan kajkavski jezični spomenik sa specifičnim nekajkavskim elementima i Palatinov Horvatcki Virgiliuš kao gradišćanskohrvatski čakavski jezični spomenik s pojedinim nečakavskim značajkama, jasnim su svjedocima takvih međuhrvatskih ili unutarhrvatskih prožimanja, isprepletenosti i povezanosti.

Sanja Vulić, Zagreb

Prethodna objava:
JEZIK BALOTINE “TIJESNE ZEMLJE”

Sljedeća objava:
POSEJDONOVO POSJEDOVANJE MORA

Povratak na sve novosti