“KRUGOVI” I PRIJEVODI STRANE LIRIKE

22. Prosinac, 2002 - 10:03

U povodu 50. obljetnice izlaska iz tiska prvoga broja časopisa “Krugovi” (1952.-2002.) prikupilo se nešto teorijskoga i memoarskoga tekstovlja o tom prevažnom hrvatskom književnom časopisu, pa je u toj raspodjeli radnih zadataka piscu ovih redaka bilo predloženo da se pozabavi dosad nepoznatim pojedinostima o prijevodima strane lirike na stranicama “Krugova”.

Kada je Dunja Detoni Dujmić godine 1995. u monografiji Krugovi (izd. Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) u završnom sažetku napisala za spomenuti časopis da “ako on i nije bio najbesprijekorniji”, a ono da je bio “bez sumnje najpoticajniji”, onda njenu ocjenu s pravom posuđujemo kako bismo potvrdili da i glede prijevoda strane lirike taj časopis doista “i nije bio najbesprijekorniji”, ali da je jednim svojim prilogom u toj domeni doista bio “najpoticajniji”: riječ je, naime, o prijevodu Puste zemlje Thomasa Stearnsa Eliota, iz pera Antuna šoljana i Ivana Slamniga (godine 1954.).

Ukupni je dojam, kažimo to odmah na početku, da su prijevodi iz strane lirike na stranicama “Krugova” daleko više plod uređivačke politike po principu “daj što daš” (izraz je posuđen iz polemika oko “Krugova”), nego što su rezultat smišljenih narudžbi urednikâ. Današnji uvid u građu tako raspršuje famu da je časopis kao utuk socrealističkim pjesnicima s istoka forsirao recimo pjesnika Lorcu (što se desetljećima vuklo kao konstanta), a kad tamo Lorca je u “Krugovima” zastupljen usve jednom pjesmom! O načelu “daj što daš” govori i činjenica da čak pet pjesničkih prijevodnih cjelina zaslužuje etiketu nekakve lirske egzote: tako O crnačkoj poeziji francuskog izraza u prijevodu Bože Kukolje (odabrani su: Léopold Sédar Senghor, David Diop, Jean-Joseph Rabéarivelo, Guy Tirolien i Jean Bričre) u 4. broju za 1953.; tako Primjeri iz kineske književnosti Ivana Fochta u 7. broju za 1953.; tako Pjesme američkih Crnaca u prijevodu Šime Balena (odabrani su: Sterling A. Brown, Langston Hughes, Leslie N. Collins, Gwendolyn Brooks i Richard Wright) u 10. broju za 1953.; tako Tambimuttuova Poezija u Indiji u prijevodu s engleskoga Krste Cviića (odabrani su: Buddhadeva Bose, Mary Erulkar, Humayun Kabir i Strinavas Bayaprol) u 3. broju za 1954.; tako Poezija Madagaskara (odabrani su: Jean-Joseph Rabéarivelo, Jacques Rabemananjara i Flavien Ranaivo) u 1. broju za 1955.

Prije nego što popišemo prijevode strane lirike u “Krugovima”, valja nam kazati da se nećemo baviti teorijskim člancima iz pera naših autora koji ovako ili onako promišljaju stranu liriku (obavijesti radi, to se može apsolvirati pogledom na stranice 21, 37, 45, 46 i 56 spomenute monografije o “Krugovima”), niti ćemo kukati nad onim čega nema iz strane lirike na stranicama “Krugova”, nego ćemo se dakako pozabaviti samo onim što tamo jest tiskano.

A tiskano je sljedeće:

FRANCUSKA LIRIKA
1. Radovan Ivšić: Neki novi putovi francuske poezije. Odabrani su: René Char: Pjesnik borac; Aime César: I psi šute; André Breton: Na putu u San Romano. (U 1. broju za 1952.);
2. Jacques Prévert. Uvodna bilješka P. Berger iz Dictionnaire des contemporains. Odabrane su pjesme: Slobodna četvrt, Očajanje sjedi na klupi, Kod cvjećarnice, Lov na kitove, Ulica Seine (u prijevodu Zvonimira Bajsića) te Za tebe moja ljubavi i Paris at night (u prijevodu Ivana V. Lalića). (U 1. broju za 1952.);
3. Lautréamont: Maldororova pjevanja. Odlomak iz I., IV. pjevanja, odlomak iz predgovora Pjesmama. Preveo Radovan Ivšić. (U 10. broju za 1953.);
4. Paul Éluard: Rukovet poezije. Odabrane su pjesme: Da bi se ovdje i živjelo, Voljena, Zrcalo jednog trena, Mene se ne može upoznati, Bez tebe, Nisam osamljena i Obavještenje. Preveo Božo Kukolja. (U 7. broju za 1954.);
5. Arthur Rimbaud: Četiri pjesme. Odabrane su pjesme: Faunova glava, Uzbuđenja, Moja bohema i Pijani brod. Preveo Vladimir Gerić. (U dvobroju 3-4. za 1955.);
6. Pierre Corneille: Cid. Odlomak. Preveo –orđe Šaula. (U 7. broju za 1955.);
7. Robert Desnos: Rukovet stihova. Odabrane su pjesme: Noćni vjetar, O jadi ljubavi, Toliko sam o tebi sanjao, Siramour, Polovina puta, Ležeći, Na kraju svijeta i Posljednja pjesma. Preveo Saša Čičin Šain. (U 1. broju za 1956.)

ŠPANJOLSKA LIRIKA
1. Pedro Salinas: Moja vjera, Pretjerano pitanje. (U povodu pjesnikove smrti). Preveo s talijanskoga (!) Nikola Milićević. (U 1. broju za 1952.);
2. Iz moderne španjolske lirike. Odabrane su pjesme:
Antonio Machado: Topole uz obalu Duera, Duga i balkon; Leon Felipe: Razgovor između pjesnika i smrti, Samo hodočasnik; Juan Ramón Jimenez: Danju, strano je nebo, Umrijeti, Već je mrak; Pedro Salinas: Duša ti je bila, Smrti; Rafael Alberti: Tri nebeska sjećanja; F. García Lorca: Mali bečki valcer; Gerardo Diego: Gitara, Lepeza; Manuel Altolaguirre: Povjetarac, Ženski akt, Na moje rame naslonjena. Preveo Nikola Milićević. (U 2. broju za 1955.)
3. Don Luis de Góngora: Rukovet stihova. Odabrane su pjesme: Ura koja izbija satove, Izabelina postojanost. Preveo Olinko Delorko; Romanca. Preveo Nikola Milićević; Fragmenti iz Romanca, Nad grobom vojvotkinje od Urme. Preveo Ante Cettineo; Anonimni pjesnik XVI. ili XVII. st.: Romanca (Zbog gospođe jedne crne). Preveo Drago Ivanišević. (U 6. broju za 1955.);
4. Juan Ramón Jimenez: Šest pjesama. Odabrane su pjesme: Časoviti povratak, Idealni epitaf mornaru, Dim i zlato, U najboljem što posjedujem, Intimna ruža, * * * . Preveo Nikola Milićević. (U 1. broju za 1957.);
5. Današnji španjolski pjesnici. Odabrane su pjesme: Blas de Otero: * * * , Čovjek; José Luis Hidalgo: Kob, Rođenje; Rafael Morales: Idioti, Tužni, Borba bikova; Eugenio de Nora: Pjesma demonu krvi; Lorenzo Gomis: Tužni lav; Manuel Arce: Sada. Preveo Nikola Milićević. (U 10. broju za 1957.)

ENGLESKA LIRIKA
1. Tri pjesme Oscara Wildea. Odabrane su pjesme: Requiescat, Chanson, Tužaljka kraljeve kćeri. Preveo Darko Suvin. (U 9. broju za 1953.);
2. Stephen Spender: Pet pjesama. Odabrane su pjesme: Elegija za Margaretu IV., Iz ‘Nestvaralačkog kaosa’ II i IV, Oh mladići oh mladi drugovi, Očekivao sam. Preveo Darko Suvin. (U 2. broju za 1954.)

NJEMAČKA LIRIKA
1. Gottfried Benn: Chopin. Preveo Stanislav Šimić. (U 1. broju za 1953.);
2. J.W. Goethe: Faust: Ulomak iz ‘Noći’. Preveo Tito Strozzi. Redigirao Dobriša Cesarić. (U 1. broju za 1955.)

TALIJANSKA LIRIKA
1. Salvatore Quasimodo: Četiri pjesme. Odabrane su pjesme: Dijalog, Tužaljka za jugom, Thanatos athanatos. Preveo Joja Ricov. I Epitaf za Bice Donetti, preveo Nikola Milićević. (U dvobroju 9-10. za 1954.)

MAĐARSKA LIRIKA
1. Ady Endre: U jeftinom fijakeru, Crveno sunce. Preveo Enver Čolaković. (U 7. broju za 1953.)

RUSKA LIRIKA
1. V.V. Majakovski: Poslanica proleterskim pjesnicima. Preveo Dalibor Brozović. (U 9. broju za 1953.);
2. V.V. Majakovski: Pet pjesama. Odabrane su pjesme: Pristanište, O ljubavi i o Bogu, Lijevi marš, Strepnja (Iz poeme Vladimir Iljič Lenjin), Susret s Aleksandrom Blokom. Preveo Grigor Vitez. (U dvobroju 3-4. za 1955.);
3. Boris Pasternak: Pet pjesama. Odabrane su pjesme: Improvizacija, Kretanje leda, Ljubljena, priče sladunjave, * * * , U ranim vlakovima. Preveo Grigor Vitez. (U 9. broju za 1958.)

ČEŠKA LIRIKA
1. Iz suvremene češke poezije. Odabrane su pjesme: Konstantin Biebl: Ogledalo vremena, Prolog; Vitžslav Nezval: Rigorovo šetalište, Mjesečeva večer; Jaroslav Seifert: Siromah; František Halas: Strijeljani; Viljem Zavada: Pastel. Preveo Miodrag Ašanin.
(U dvobroju 4-5. za 1956.)

POLJSKA LIRIKA
1. Iz mlade poljske poezije. Odabrane su pjesme. Stanislaw Czycz: * * * , Štakor; Zbigniew Herbert: Stolić, Dvije kapljice; Bohdan Drozdowski: Majko, ne uzmi mi za zlo, Gedaechtniss. Preveo Saša Flaker. (U dvobroju 2-3. za 1956.);
2. Iz suvremene poljske poezije. Odabrane su pjesme: Julian Przybos: Noseći zemlju, Zgrade, Tebi o meni, Nezapažljivo; Konstanty Ildefons Galczynski: Mali kinematografi, Ulica Towarowa, Balada o usamljenoj pumpi; Tadeusz Rňzewicz: Zastori, I-III. Preveli Jan Wierzbicki i Josip Pupačić. (U 6. broju za 1958.)

DANSKA LIRIKA
1. Tri danska pjesnika. Odabrane su pjesme: Ole Wivel: Ribe; Hafdan Rasmussen: Bog; Erik Kundren: Dovršiti. Prevela Ivana Vela. (U 11. broju za 1953.);
2. Johannes Jensen: Djevojka lutalica; Harald Bergstedt: Gospodin suknaš; H.H. Seedorff Pedersen: Hercov dečko i četiri dame. Preveli Antun Šoljan i Ivan Slamnig. (U 5. broju za 1955.)

ŠVEDSKA LIRIKA
1. Pär Lagerkvist: Ljepota nastaje; Nils Ferlin: S puta; Artur Lundkvist: Dajte mi; Erik Lindegren: Iz ‘Čovjeka bez ceste’. Preveli Antun Šoljan i Ivan Slamnig. (U 5. broju za 1955.)

NORVEŠKA LIRIKA
1. Olaf Bull: Ruševina; Nordahl Grieg: Trkači; Gunnar Reiss-Andersen: Srcima. Preveli Antun Šoljan i Ivan Slamnig. (U 5. broju za 1955.)

FINSKA LIRIKA
1. Henry Parland: Velikoga sutradan. Preveli Antun Šoljan i Ivan Slamnig. (U 5. broju za 1955.)

ISLANDSKA LIRIKA
1. Steinn Steinnar: Jutarnji pijev. Preveli Antun Šoljan i Ivan Slamnig. (U 5. broju za 1955.)

ANGLOAMERIČKA LIRIKA
1. Thomas Stearns Eliot: Pusta zemlja. Preveli Antun Šoljan i Ivan Slamnig. (U 5. broju za 1954.)

MEKSIČKA LIRIKA
1. Rukovet meksičke poezije. Odabrane su pjesme: Enrique Gonzales Martínez: Kuća s dvoja vrata, Romansa živog mrtvaca; Manuel de la Parra: Izvor; Alfonso Reyes: Pretnja cveća, Reka zaborava, Sunce Monterea; Jose Juan Tablada: Papagaj, Nokturno. Preveo Miodrag Šijaković. (U dvobroju 6-7. za 1956.)

BRAZILIJANSKA LIRIKA
1. Ivo Ledo: Tri pjesme. Odabrane su pjesme: Perivoj, Kupali smo se u moru, Posjetilac. Preveo Ante Cettineo. (U 1. broju za 1954.);
2. Tri brazilijanska pjesnika. Odabrane su pjesme: Cassiano Ricardo: Bezdan objašnjava pticu; Sergio Milliet: Prazne očne duplje, Da ništa ne podsjeća ni na što; Murillo Aranja: Putovanje u noći. S pjesnikovim dopuštenjem preveo Ante Cettineo. (U 8. broju za 1954.)

NIKARAGVANSKA LIRIKA
1. Rubén Darío: Tri nocturna i jedan sonet. (Sonetu je naslov Ciganka). Preveo Nikola Milićević. (U dvobroju 2-3. za 1956.)

* * *

Kako nam se ne bi zamjerilo da iznesenu građu nismo popratili komentarom (što nije ni bila svrha ovoga i ovakvog uradka), to ćemo na kraju donijeti ulomak iz jedne notice tiskane u 2. broju “Krugova” za 1952. godinu, eda bismo shvatili o kakvom je tu vremenu bila riječ. Notica glasi ovako: “Uždanovljeni pjesnik M. Ljvov misli da treba vješto spojiti ljubav prema ženi ili djevojci i - visoke peći, buldožere, traktore i kolhoze, ljubavno očitovanje treba spojiti s povišenjem životnog standarda, padom cijena, otkrivanjem novih produkata itd. (...) Mladi pjesnici trebali bi se obratiti za objašnjenje ‘Birou za poeziju’, koji stvarno postoji u Savezu sovjetskih književnika u Moskvi. Ljvov je vjerojatno u toj ustanovi (koju i naslov karakteriše kao birokratsku) planer lirskih tema ili dispečer poetskih sirovina, odabranih rima i metafora, standardiziranih osjećaja i destiliranih misli”. (I.M.: On, ona i Ždanov u ljubavnoj lirici)

Nedjeljko Fabrio, Zagreb

Prethodna objava:
“KRUGOVI”: NAKNADNE OPSERVACIJE

Sljedeća objava:
KRUGOVI KOJI SE SUŽAVAJU

Povratak na sve novosti